Građani Sjedinjenih Američkih Država u utorak biraju cijeli donji dom i dio članova gornjeg doma Kongresa, a ključno pitanje je da li će vladajuća Demokratska stranka uspjeti zadržati većinu, što bi šefu države Josephu Bidenu omogućilo nesmetano provođenje agende, navodi agencija Beta.
Takozvani izbori na polovini mandata američkog predsjednika (Midterm Elections) bit će održani u atmosferi oštre polarizacije Bidenovih demokrata i opozicione Republikanske stranke koja prema anketama ima solidne šanse da preuzme kontrolu nad najmanje jednim od dva doma Kongresa SAD-a.
Amerikanci u utorak biraju svih 435 zastupnika donjeg, Predstavničkog doma Kongresa, čiji je mandat dvije godine, te 35 od 100 članova gornjeg doma, Senata, za šestogodišnji mandat. Biraju i guvernere 36 od 50 saveznih država, te veliki broj zvaničnika saveznih država i nižih nivoa vlasti.
Demokrate imaju tijesnu većinu u Predstavničkom domu Kongresa, dok u Senatu obje stranke imaju po 50 članova. Demokrate imaju kontrolu nad Senatom jer u slučaju neriješenog ishoda glasanja presuđuje glas predsjedavajućeg gornjem domu, što je po funkciji potpredsjednica SAD-a Kamala Harris.
Republikanci imaju razloga za optimizam jer stranka iz čijih redova dolazi predsjednik države već decenijama po pravilu gubi izbore za Kongres SAD na sredini njegovog prvog mandata.
Ankete pokazuju kako republikanci imaju solidne šanse da osvoje većinu u Predstavničkom domu, a da će borba za Senat biti krajnje neizvjesna. Da bi Republikanci stekli većinu u donjem domu, potrebno je da “preotmu” svega pet mandata od demokrata.
Ako republikanci osvoje većinu u jednom ili u oba doma Kongresa, Bidenu će biti znatno teže provoditi svoje politike nego do sada, pošto ne bi mogao računati na podršku zakonodavnog tijela kad je riječ o političkim prioritetima demokrata, poput prava na abortus, klimatskih promjena i pooštravanja propisa o nošenju oružja.
Međutim, s obzirom na to da zakon ne može da stupi na snagu bez potpisa predsjednika države, prijedlozi zakona bi u tom slučaju ubuduće vjerovatno bili predmet pregovora republikanaca i demokrata.
Ako republikanci uz Predstavnički dom osvoje i Senat, oni bi mogli blokirati ili odlagati potvrđivanje Bidenovih kandidata za sudije i pripadnike izvršne vlasti.
Time bi dodatno bio povećan pritisak na Bidena, čiji je rejting veoma nizak. Prema anketi Reuters i Ipsosa, provedenoj krajem avgusta, svega 38 posto Amerikanaca podržava Bidena, dok 69 posto vjeruje da država ide u pogrešnom smjeru.
(Agencije)