Eksperimentalna četverodnevna radna sedmica za 45 firmi, kao mjera koja će trajati šest mjeseci, počinje u Njemačkoj 1. februara.
Tokom tog perioda mjerit će se produktivnost radnika, a zaposleni će primati dosadašnje plaće bez obzira na smanjeno radno vrijeme, objavio je Bloomberg.
Kako se navodi, cilj eksperimenta je da se provjeri jesu li tačne tvrdnje sindikata da su ljudi koji manje rade ne samo sretniji i zdraviji, nego i produktivniji u svojim poslovima.
Bloomberg navodi da bi, prema prognozama, do 2034. godine njemačko tržište rada moglo da se smanji za više od sedam miliona ljudi zbog pada nataliteta i starenja populacije.
Osim povećanja produktivnosti, očekuje se da će firme imati koristi od smanjenja skupih izostanaka sa posla zbog stresa, bolesti i iscrpljenosti.
Nijemci su u 2022. godini u prosjeku izostajali s posla 21,3 dana što je rezultiralo gubitkom 207 milijardi eura, prema podacima Saveznog instituta za zdravlje i bezbjednost na poslu.
Zagovornici eksperimenta ističu da bi novina mogla da privuče nove kadrove u Njemačku, zemlju koja prema Eurostatu već ima najveći udio zaposlenih sa pola radnog vremena u Evropskoj uniji.
Nedostatak ulaganja u inovacije i digitalizaciju spriječio je povećanje produktivnosti u Njemačkoj, a bez poboljšanja u tim područjima, malo je vjerovatno da će se značajno povećati produktivnost jednostavnim smanjenjem broja radnih sati, smatraju ekonomisti sa Instituta za istraživanje tržišta rada.
Manjak kvalificiranih radnika u Njemačkoj, zajedno s visokom inflacijom, ohrabrio je radnike u svim industrijama da traže veće plate i smanjenje radnog vremena.
Njemačke mašinovođe su već desetak dana u štrajku i traže skraćivanje radnog vremena sa 38 sati sedmično na 35 sati bez smanjenja plata. Sindikat zaposlenih u građevinskom sektoru traži povišicu od 20 posto za veliki dio svojih radnika, prenosi Tanjug.
(Agencije)