Svjetske cijene hrane nastavile su u oktobru rast treći mjesec uzastopno, dostižući najviši nivo od jula 2011, objavila je u četvrtak Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
FAO-v indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih kotacija glavnih prehrambenih proizvoda, iznosio je u oktobru u prosjeku 133,2 poena, što je za tri procenta više nego u septembru, navodi se u izvještaju objavljenom na web stranici ove agencije UN-a, prenosi Tanjug.
Cijene žitarica su porasle prošlog mjeseca za 3,2 posto u odnosu septembar, pri čemu su svjetske cijene pšenice skočile za 5,0 procenata uslijed smanjene globalne ponude zbog slabije žetve u zemljama koje su najveći izvoznici – Kanadi, Rusiji i SAD-u. U oktobru su također poskupjele i sve druge glavne žitarica na mjesečnom nivou.
Kotacije biljnih ulja na međunarodnom tržištu su skočile u oktobru za čak 9,6 posto, dostigavši najviši nivo u historiji. Tome je najviše doprinio rast cijena palminog, sojinog, suncokretovog i ulja od repice. Palmino ulje je u oktobru poskupjelo četvrti mjesec zaredom, uglavnom zbog smanjene proizvodnje u Maleziji uslijed manjka migrantske radne snage.
Indeks cijena mliječnih proizvoda je ojačao za 2,6 procentnih poena u odnosu na septembar, pod utjecajem generalno veće globalne uvozne potražnje za puterom, obranim mlijekom u prahu i punomasnim mlijekom u prahu. Cijene sira su uglavnom ostale stabilne, jer ponuda iz vodećih zemalja proizvođača bila adekvatna da zadovolji globalnu uvoznu tražnju.
Cijene mesa su pale za 0,7 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u septembru, nastavljajući silazni trend treći mjesec uzastopno. Međunarodne kotacije svinjskog i goveđeg mesa potonule su zbog smanjenih porudžbina svinjetine iz Kine i oštrog pada narudžbina govedine iz Brazila. Nasuprot tome, cijene živinskog i ovčijeg mesa su porasle podstaknute velikom globalnom tražnjom i slabim izgledima za povećanje proizvodnje.
Pad od 1,8 procenata zabilježile su u oktobru i cijene šećera u odnosu na prethodni mjesec, što je prvi put nakon šest mjeseci uzastopnog rasta. To je uglavnom rezultat ograničene globalne tražnje za uvozom i velike izvozne ponude iz Indije i Tajlanda, kao i slabljenja brazilskog reala prema američkom dolaru.
FAO je u odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji žitarica, procijenio da će uprkos očekivanoj rekordnoj svjetskoj proizvodnji žitarica u 2021. godini, globalne zalihe opasti u sezoni 2021/22.
Prema novoj prognozi, svjetska proizvodnja žitarica u 2021. iznosit će 2,79 milijardi tona, što je za 6,7 miliona tona manje u odnosu na prethodnu projekciju, prije svega zbog smanjenja procjene proizvodnje pšenice u Iranu, Turskoj i SAD-u.
S druge strane, predviđa se rast ukupne svjetske potrošnje žitarica od 1,7 procenata na 2,81 milijardi tona.
(Agencije)