Ono što nedostaje u ljudskom genomu u poređenju s genomima drugih primata moglo je biti jednako ključno za razvoj čovječanstva kao i ono što je dodano tijekom ljudske evolucijske historije, pokazala je nova studija koju su vodili istraživači s Yalea i Broad Instituta pri MIT-u Harvard. Nova otkrića, objavljena 28. aprila u časopisu Science, popunjavaju praznine o onome što se trenutno zna o historijskim promjenama ljudskog genoma.
Iako je revolucija u mogućnostima prikupljanja podataka iz genoma različitih vrsta omogućila naučnicima da identificiraju adicije (insercije novih DNK baza u molekulu DNK, op. p.) koje su specifične za ljudski genom, poput gena koji je bio ključan za razvoj sposobnosti govora kod ljudi, manje se istraživao DNK kod koji nedostaje u ljudskom genomu.
U novoj studiji, istraživači su “zaronili” još dublje u genome primata i pokazali da gubitak od oko 10.000 dijelova genetske informacije tijekom naše evolucijske historije, gdje je većina dijelova duga nekoliko parova DNK baza, je ono što razlikuje ljude od čimpanze, našeg najbližeg srodnika primata. Neki od tih “izbrisanih” dijelova genetske informacije usko su povezani s genima koji sudjeluju u neuronskim i kognitivnim funkcijama, uključujući procese formiranja stanica tokom razvoja mozga.
Ovih 10.000 dijelova DNK koji nedostaju u ljudskom genomu, a koji su prisutni u genomima drugih sisara, pojava je koja je zajednička svim ljudima, utvrdio je tim Yalea.
Tim istraživača je dalje otkrio da umjesto da ovakve delecije poremete ljudsku biologiju neke od tih delecija stvorile su nova genetska kodiranja koja su eliminirala elemente koji bi inače isključili ekspresiju gena.
Činjenica da su ove genetske delecije ostale očuvane kod svih ljudi, potvrđuje njihovu evolucijsku važnost i sugerira da su donijele ljudima neku biološku prednost, kažu autori studije.
Ovaj naučni rad je bio jedan od nekoliko objavljenih u časopisu Science iz projekta Zoonomia, međunarodnog istraživačkog projekta koji katalogizira raznolikost u genomima sisara upoređujući DNK sekvence 240 vrsta recentnih sisara.
Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA