Esther Duflo izjavila je da je pod dojmom svog uspjeha u osvajanju ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiju i da se nada da će “nadahnuti mnoge, mnoge druge žene”.
Profesorica Duflo je bila dio trija, zajedno sa suprugom Abhijitom Banerjeeom i Michaelom Kremerom, podsjeća BBC.
Njihov rad je “uveliko poboljšao našu sposobnost praktične borbe protiv siromaštva”, saopćila je Kraljevska švedska akademija nauka koja dodjeljuje nagradu.
Duflo je tek druga žena koja je osvojila nagradu otkako se ona dodjeljuje 1969.
Sa 46 godina je i najmlađi primatelj nagrade.
– Ovo je pokazatelj da je moguće da žena uspije i bude prepoznata za uspjeh. Nadam se da ću nadahnuti mnoge, mnoge druge žene da nastave raditi i mnoge druge muškarce da im odaju poštovanje koje zaslužuju kao i svako ljudsko biće – rekla je ona.
Duflin suprug bio je njen nadzornik doktorata, a njihov se rad, uz rad profesora Kremera, fokusirao na siromašne zajednice u Indiji i Africi. Njihova istraživanja pokazala su koja ulaganja pomažu najviše ovim zajednicama, a također i ono što ima najveći utjecaj na živote najsiromašnijih ljudi.
Na primjer, njihovo istraživanje u Indiji pronašlo je visok nivo izostanka nastavnika u školama. Otkrili su da zapošljavanje na kratkoročne ugovore, koji bi bili produženi ako imaju dobre rezultate, dovelo do znatno boljih rezultata ispitivanja za studente.
Drugi je projekt proučavao kako je cijenu pilula protiv uklanjanja parazita uticala na potražnju. Otkrili su da su tri četvrtine roditelja svojoj djeci davale tablete kad je lijek bio besplatan, u odnosu na samo 18 posto kada su koštale manje od američkog dolara, koji je i dalje u velikoj mjeri subvencioniran.
Istraživanje je pomoglo u odlučivanju o tome treba li naplaćivati lijekove i zdravstvo, i a ako treba po kojoj cijeni.
Banerjee i Duflo rade na Massachusetts Institute of Technology (MIT) u SAD-u, dok Kremer radi na Univerzitetu Harvard.
– Nisam mislila da je moguće osvojiti Nobelovu nagradu za ekonomiju u našim godinama – rekla je Duflo.
Njih troje će dobiti devet miliona švedskih kruna (728.000 funti).
Kraljevska švedska akademija nauka saopćila je da su pobjednici uveli “novi pristup dobivanju pouzdanih odgovora o najboljim načinima borbe protiv globalnog siromaštva”.
Rečeno je da su složene probleme načinili puno jednostavnijim i tako omogućili njihovo lakše rješavanje.
– Kao direktan rezultat jedne od njihovih studija, više od pet miliona indijske djece iskoristilo je efektivne programe novog podučavanja u školi. Drugi primjer su velike subvencije za preventivnu zdravstvenu zaštitu uvedene u mnogim zemljama – saopćila je Akademija.
Nobelova nagrada za ekonomiju – inače poznata kao nagrada Sveriges Riksbank – jedina je nagrada koju nije uspostavio filantrop Alfred Nobel.
Umjesto toga, nagradu za ekonomiju uspostavila je švedska centralna banka “u znak sjećanja na Alfreda Nobela” i prvi put je dodijeljena 1969. godine.
(FENA)