Danas je četvrtak, 21. maj/svibanj, 142. dan 2020. godine.
DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN
878. – Grad Sirakuza na Siciliji su osvojili Saraceni i oni su ga tokom decenija pretvorili u središte islama u Italiji.
1463. – Osmanlije osvojile grad Bobovac, prijestolnicu Bosanskog kraljevstva.
1471. – Rođen je njemački slikar i graver Albrecht Dürer, jedan od najvećih renesansnih majstora. Minuciozan u radu, bio je obdaren i velikom maštom. Realizam i misticizam kod njega ponekad idu uporedo. Izradio je portrete velike umjetničke i dokumentarne vrijednosti i izvanredne gravire u drvetu i bakru, u kojima je naročito izražen precizan crtež (“Apokalipsa”, “Velika muka”, “Bogorodičin život”). Rado je crtao prirodu, a radio je i akvarele. Putovao je po Italiji i Holandiji, ali je najviše živio u Nirnbergu. Djela: “Četiri apostola”, “Sveta Trojica”, “Bogorodica u ružičnjaku”…
1639. – Umro je italijanski filozof dominikanac Tommaso Campanella, jedan od rodonačelnika utopijske filozofije, koji je 27 godina proveo u tamnici. U djelu “Sunčeva država”, napisanom po uzoru na Platona i Thomasa Mora, izložio je shvatanja o idealnom društvu kao nekoj vrsti platonističke komunističke republike.
1871. – Francuska je vojska upala u Parišku komunu i slomila je nakon tjedan dana uličnih borbi.
1894. – Srpski kralj Aleksandar Obrenović ukinuo liberalni ustav iz 1888. i vratio na snagu konzervativni iz 1869. godine.
1904. – U Parizu osnovana FIFA, svjetska nogometna federacija.
1921. – Rođen je ruski nuklearni fizičar Andrej Dmitrijevič Saharov, borac za političke slobode i ljudska prava, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975. Kao nepomirljivi protivnik režima Leonida Brežnjeva, izgnan je 1980. iz Moskve u Gorki, gdje je ostao do 1986. Tvorac je sovjetske hidrogenske bombe, ali se kasnije žestoko protivio nuklearnom naoružavanju.
1934. – U mjestu Oskalosa u SAD-u prvi put mještanima uzeti otisci prstiju.
1935. – Umrla je američka pacifistkinja i društvena reformatorka Jane Addams, dobitnica Nobelove nagrade za mir 1931. godine. Bavila se praktičnim rješavanjem socijalnih problema i bila predsjednica Međunarodne ženske lige za mir i slobodu.
1937. – Na komadu leda koji pluta u Arktičkom oceanu izgrađena je sovjetska istraživačka stanica i prva je takve vrste.
1945. – Uhvaćen je njemački ratni zločinac Heinrich Himmler.
1945. – Sirija i Liban prekinuli su pregovore sa Francuskom i zatražili punu nezavisnost.
1982. – Britanske trupe u Falklandskom ratu iskrcale se na Falklandska ostrva koja je okupirala Argentina, u najvećoj vojnoj akciji Londona od Suecke krize 1956. Buenos Aires je preduzeo vojnu akciju, polažući pravo na ta ostrva u južnom Atlantiku – oko 500 kilometara od argentinske obale – na osnovu toga što su Falklandi pripadali Španiji, kao i Argentina. Španija je 1771. ostrva predala Velikoj Britaniji, 45 godina prije nego što je Argentina stekla nezavisnost.
1989. – Kineski studenti, koji su okupirali centralni pekinški trg Tjenanmen, odbacili zahtjev vlade da napuste trg.
1991. – Bivši premijer Indije Rajiv Gandhi ubijen bombom skrivenom u buket cvijeća u toku predizbornog mitinga u južnoj indijskoj državi Tamil Nadu, blizu grada Madras.
1991. – Etiopski diktator Mengistu Haile Mariam oboren poslije 14 godina brutalne vladavine i otišao u izbjeglištvo.
1992. – Američki Senat donio je zakon kojim se SR Jugoslaviji uskraćuje svaka pomoć SAD zbog umješanosti u sukobe u bivšim jugoslovenskim republikama.
1998. – Indonezijski predsjednik Suharto podnio je ostavku, popustivši pod snažnim pritiskom masovnih demonstracija predvođenih studentima, čime je izgubio vlast poslije 32 godine diktatorske vladavine. Ovlašćenja šefa države predao je potpredsjedniku Indonezije Jusufu Habibiju.
2006. – Crnogorski glasači na referendumu izglasali nezavisnost.
(AbrašMEDIA)