Državi u kojoj je najbolje biti mama danas je glavni problem – diskriminiraju li očeve

U Finskoj o natalitetu vode sustavnu brigu punih osamdeset godina, otkada je država počela dijeliti ‘Komplete za majčinstvo’, kutiju punu stvarčica neophodnih za prve mjesece bebina života. Dijeljenje kompleta postalo je dio finske kulture, doprinijevši s politikom rodiljnih naknada, dopusta i subvencioniranih jaslica rangiranju Finske kao jedne od najboljih zemalja u svijetu za majke. No uoči obilježavanja okrugle obljetnice 2018. problem je postao naziv jer u njemu nema – tate.

Piše: Davorka Grenac, tPortal

Dokaže li buduća majka u Finskoj da je do četvrtog mjeseca trudnoće posjetila liječnika i stručnjake za prenatalnu skrb, na vrata će joj pokucati država s velikim paketom potrepština za prvu godinu novorođenčeta. Država iznimne socijalne brige time pruža svakom djetetu jednak start u životu, a trudnice tjera u ruke liječnika.

‘Komplet za majčinstvo’, kako službeno nazivaju veliku čvrstu kutiju, doista sadržava sve potrebno, od benkica, kozmetike i pelena do malog madraca i pokrivke za spavanje, a sama kutija dizajnirana je na način da služi kao prva kolijevka. Sve stvarčice u neutralnim su bojama da odgovaraju curicama i dečkima. Umjesto paketa, korisnici mogu izabrati gotovinu (140 eura), ali 95 posto njih odlučuje se za mnogostruko vredniji poklon u naturi.

Pravo na njega imaju svi, bez obzira na imovinsko stanje. I tako već punih 80 godina, otkako je 1938. donesen Zakon o financijskoj pomoći mladim majkama. Brigu o tome vodi Kela, finski Zavod za socijalno osiguranje osnovan 1937. godine. U međuvremenu uloga Zavoda proširena je na brigu o širokoj lepezi socijalnih davanja, no pomoć budućim majkama bila je Kelino ‘prvo čedo’, na koje su Finci posebno ponosni. Broj zaposlenih u Keli do danas je narastao na šest tisuća, a budžet na 12,6 milijardi eura (dvije trećine hrvatskog proračuna za 2018.) na 5,4 milijuna Finaca.

Ali ususret okrugloj obljetnici ‘Kompleta za majčinstvo’ Zavod ga je odlučio malo redizajnirati. Sadržaj je u redu, ali problem je riječ ‘majčinstvo’ u nazivu, pa su javnost upitali: ‘Je li naziv diskriminiranje očeva ili je toliko dobar da ga ne treba mijenjati’? Dok jedni smatraju da je promjena imena gubitak novca i vremena, drugi se upliću u žučnu raspravu o rodnoj ravnopravnosti i današnjem pojmu obitelji. Uz neozbiljne prijedloge poput onoga da se paket mora zvati ‘Posljedica seksa’, najviše je komentara izazvao prijedlog naziva ‘Obiteljski komplet’.

Sve je počelo kada je ministrica obitelji Annika Saarikko za dnevnik Iltu Sanomat izjavila kako je ideja o promjeni došla nakon rasprave u vladi o povećanju proračuna za još bogatiji komplet, što će ‘oduševiti mnoge tate’.

‘Dobivanje paketa velika je radost za cijelu obitelj, uključujući oca. Ne želim da se rasprava rastegne na rodnu neutralnost, nego da se usredotoči na cijelu obitelj’, izjavila je Saarikko.

No u društvu u kojem nisu sva djeca rođena u tradicionalnoj obitelji taj se uzvišeni ideal suočio s problemom. ‘Kako to mislite obitelj?’, pitaju neki komentatori. Nisu sve buduće majke u čvrstoj bračnoj ili izvanbračnoj zajednici prije rođenja djeteta, kažu oni. Što sa ženama koje se odluče na samohrano majčinstvo? Što sa samohranim majkama koje se odluče na umjetnu oplodnju doniranom spermom, pa je identitet oca nepoznat?

Hoće li pobijediti neutralni naziv ‘Komplet za bebu’? Odluka još nije pala, ali ako se naziv i promijeni, ostaje činjenica da je ‘Komplet za majčinstvo’ tijekom desetljeća postao dio finske kulture, pretvorio se u neizostavni obred inicijacije u majčinstvo, doprinijevši s velikodušnom politikom rodiljnih naknada, dopusta i subvencioniranih jaslica rangiranju Finske kao jedne od najboljih zemalja na svijetu za majke.

Počelo je 1938. uoči Drugog svjetskog rata, kada je Finska bila skandinavska sirota s problemom nataliteta, a zbog loših uvjeta života, neznanja i nebrige za zdravlje trudnica i ploda, na svakih tisuću novorođene djece umiralo je njih 65. Zahvaljujući sustavnoj brizi društva, čemu je doprinijela i edukacijska ideja dijeljenja paketa, smrtnost se 2013. svela na tri slučaja na tisuću poroda.

Unatoč ratnim nestašicama, program je nastavljen, pa je robica i improvizirana kolijevka bila od vitalne pomoći mnogima bez domova uslijed evakuacija i bombardiranja. Tijekom desetljeća sadržaj se kutije mijenjao. U tridesetima i četrdesetima sadržavao je tkanine u metraži jer nije bilo gotove robice. Krajem šezdesetih pamučne pelene za višekratnu upotrebu zamijenjene su onima za jednokratnu uporabu, da bi ih 2006., u doba ekoosviještenosti, ponovno vratili. Sedamdesetih su bijele benkice i odijelca zamijenjeni šarenima i od materijala lakšeg za održavanje zbog sve više zaposlenih majki. Godine 2006. iz paketa su izbačene bočice jer se promoviralo dojenje.

Ideja ‘Kompleta za majčinstvo’, ili kako ga već zvali, počela se po uzoru na Finsku probijati i u druge zemlje, pa je argentinsko Ministarstvo zdravlja 2015. podijelilo prvih 144.000 ‘Quintasa’, kako ih zovu, u Škotskoj također planiraju nešto slično, dok je Alabama – nakon New Jerseyja i Ohioa – treća savezna američka država koja je ljetos najavila program ‘Baby Box’, besplatno dijeljenje kutija s osnovnim potrepštinama mladim roditeljima.

‘Bilo je lijepo i uzbudljivo dobiti to svojevrsno prvo obećanje djetetu’, sjeća se prvog paketa 49-godišnja Reija Klemetti, majka šestoro djece iz Helsinkija. Uz sve što jest, to je simbol ideje o jednakosti i važnosti djece.

(tportal)