Evropska komisija je pokrenula postupak protiv Austrije zbog smanjenja dječjih naknada za strane radnike čija djeca žive u siromašnijim zemljama članicama Evropske unije.
Od 1. januara 2019. godine porodične naknade i porodične porezne olakšice koje će Austrija isplaćivati za djecu koja imaju boravište u drugoj državi članici ovisit će o troškovima života u toj državi članici, prenosi Hina.
To znači da će brojni građani EU-a koji rade u Austriji i plaćaju jednake iznose doprinosa za socijalnu sigurnost te poreze kao i lokalni radnici primati niže naknade samo zbog toga što im djeca žive u drugoj državi članici.
Komisija je poslala Austriji službenu opomenu zbog povrede prava EU-a.
Dva mjeseca za odgovor na opomenu
Službena opomena prvi je korak koji Komisija pokreće protiv zemalja članica EU-a zbog kršenja evropskog prava.
Ako Austrija ne korigira svoj zakon, Komisija može slučaj uputiti na Sud EU-a, čiji su presude obavezne i koje postaju dio evropskog zakonodavstva.
“Naše jedinstveno tržište temelji se na pravednosti i jednakom postupanju. U EU ne postoje radnici druge klase. Ako mobilni radnici plaćaju jednake iznose doprinosa za sistem socijalne sigurnosti kao lokalni radnici, trebali bi primati jednake naknade i u slučaju da im djeca žive u drugoj državi članici. U EU ne postoje djeca druge klase”, izjavila je evropska komesarka za zapošljavanje i socijalna pitanja Marianne Thyssen.
Austrija sada ima dva mjeseca za odgovor na opomenu Komisije.
U protivnom, Komisija može krenuti s drugim korakom u postupku, slanjem obrazloženog mišljenja, a ako ni to ne da rezultata, slučaj završava pred Sudom EU-a.
Komisija navodi da pravila EU-a o koordinaciji sistema socijalne sigurnosti ne dopuštaju da država članica smanji novčane naknade osobama osiguranima u skladu s njenim zakonodavstvom samo zato što te osobe ili članovi njihove porodice imaju boravište u drugoj državi članici.
Tim je pravilima zabranjena diskriminacija na osnovu državljanstva.
Njemačka odgodila razmatranje zakona
Svako smanjenje porodičnih naknada samo zbog toga što djeca imaju boravište u inostranstvu predstavlja povredu pravila EU-a o socijalnoj sigurnosti te načela jednakog postupanja prema radnicima koji su državljani druge države članice u pogledu socijalnih i poreznih povlastica.
Vlada kancelara Sebastiana Kurza predložila je sporni zakon uz obrazloženje da time želi spriječiti zloupotrebu sistema socijalnih naknada.
“U sistem je ugrađena nepravda, pa tako, primjerice, dvoje djece koja ne žive u Austriji, nego u Rumuniji, isplaćuje se gotovo 300 eura mjesečno, a to je skoro tamošnja prosječna plata”, rekao je prošle godine Kurz.
Zbog toga austrijskog zakona više zemalja srednje i istočne Evrope prošle je godine poslalo protestno pismo Evropskoj komisiji.
Slične ideje osim u Austriji prisutne su u Njemačkoj, Holandiji i Velikoj Britaniji, koje su također razmatrale donošenje sličnih propisa.
Njemačka vlada odgodila je razmatranje sličnog zakona, djelomično i zbog protivljenja Evropske komisije.
Njemačka je, po agenciji dpa, 2012. godine izdvajala 75 miliona eura godišnje, a 2018. godine taj je iznos skočio na 402 miliona eura, za 252.000 djece koja žive van Njemačke.
Britanski takozvani socijalni turizam
Komisija sada pokreće postupak protiv Austrije, a isti ustupak bio je dogovoren 2016. godine za Veliku Britaniju, kada je tadašnji premijer David Cameron dogovarao posebni status za svoju zemlju, koji je onda ponudio biračima na referendumu o izlasku iz EU-a.
Kao ustupak Velikoj Britaniji dogovoreno je da se dječji doplatak za djecu radnika iz drugih država članica koja žive u svojoj matičnoj državi usklađuje s troškovima života u toj državi, a ne Velikoj Britaniji.
“Time želimo spriječiti zloupotrebe britanskog sistema socijalne zaštite, takozvani socijalni turizam”, govorio je Cameron.
(Agencije)