Evropska komisija predložila je zabranu stavljanja na tržište Evropske unije proizvoda koji su dobijeni prisilnim radom, jednim od oblika modernog ropstva.
“Ovim prijedlogom činimo važan pomak u borbi protiv modernog ropstva, kojem su podvrgnuti milioni ljudi u cijelom svijetu. Želimo sa tržišta EU-a ukloniti sve proizvode dobijene prisilnim radom, bez obzira na to gdje su proizvedeni”, izjavio je potpredsjednik EK-a i komesar za trgovinu Valdis Dombrovskis.
Zabrana će se jednako primjenjivati na domaće proizvode, proizvode za izvoz i proizvode iz uvoza, prenosi Hina.
Komisija navodi da je 27,6 miliona ljudi podvrgnuto prisilnom radu u raznim industrijama u cijelom svijetu.
Većina prisilnog rada odvija se u privatnom sektoru, a za manji dio odgovorne su i države.
“Potrebni su nam sigurni i održivi lanci opskrbe. Ne možemo zadržati model potrošnje u kojem proizvodi nisu proizvedeni na održiv način. Kao predvodnici u industriji i tehnologiji, moramo odlučnije štititi svoje vrijednosti i utvrđivati svoja pravila i standarde”, izjavio je komesar za unutrašnje tržište Thierry Breton.
Nacionalna tijela provodit će mjere zabrane u državama članicama na osnovu procjene rizika.
U pripremnoj će fazi procjenjivati rizike prisilnog rada na osnovu niza izvora informacija, što bi trebalo olakšati identifikaciju rizika i usmjeravanje njihovih aktivnosti.
Izvori informacija mogu biti podnesci organizacija civilnog društva, baze podataka o rizicima od upotrebe prisilnog rada u proizvodnji određenih proizvoda i na određenim zemljopisnim područjima te druge analize.
Tijela će pokretati istrage o proizvodima za koje postoje osnovane sumnje da su dobijeni prisilnim radom.
Moći će zatražiti informacije od preduzeća i provoditi provjere i inspekcije, čak i u trećim zemljama.
Ako nacionalna tijela budu otkrila prisilni rad, naložit će povlačenje proizvoda koji su već na tržištu, zabraniti stavljanje proizvoda na tržište i njihov izvoz, a od poduzeća će zatražiti da te proizvode uklone iz opticaja.
Carinska tijela država članica bit će zadužena za provođenje mjera na granicama EU-a.
Ako nacionalna tijela ne mogu prikupiti potrebne dokaze, naprimjer zato što preduzeće ili tijelo treće zemlje nije sarađivalo, odluke mogu donositi na osnovu dostupnih podataka.
O prijedlogu uredbe moraju se usaglasiti Evropski parlament i Vijeće EU-a, a počet će se primjenjivati 24 mjeseca od stupanja na snagu.
(Agencije)