Da li su izmjene Prostornog plana Kantona radili mešetari zemljištem ili demokratski izabrani predstavnici naroda?
Premijer Konaković je u izjavi za portal Klix datoj 26.5. pokušao ekspanzijom investicija opravdati novi Prostorni plan Kantona, koji predstavlja stihiju cementiranja Sarajeva i okoline, ali uspio je samo da ogoli činjenicu da se radi o mešetarskom raspolaganju samim opstankom lokalnih zajednica.
O poljoprivrednom zemljištu
Na zasjedanju Skupštine Kantona Sarajevo, održanom 24.5.2017. godine, usvojene su izmjene i dopune Prostornog plana Kantona, kojim se ukupna površina poljoprivrednog zemljišta, u odnosu na stanje iz 2003., smanjuje za skoro dvije trećine (po netom usvojenom Prostornom planu površina zemljišta označenog kao poljoprivrednog je smanjena na 13.562 od 36.415 hektara koliko je bilo definisano 2003.), gdje se najveći dio pretvara u građevinsko zemljište, jednim potezom čarobnog štapića kantonalne Skupštine.
Razlozi za promjenu
Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, nosilac izrade plana, u odgovoru na upit postavljen u javnoj raspravi u vezi legalnosti ovakvog poteza[1], kao razlog za promjenu navodi nove podatke prikupljene “na osnovu ažuriranja na orto-foto snimcima iz 2010.g. i corine land cover”, odnosno, navodno se toliko bespravno gradilo u proteklom periodu da se ovim promjenama tek registruje “stanja na terenu”.
Međutim, u stručnoj studiji, koju je na osnovu istih ulaznih podataka, radila ista institucija u istom vremenskom okviru, za potrebe izrade izmjena i dopuna Prostornog plana, dati su sasvim drugi podaci. Prema njima, poljoprivredno zemljište bi trebalo biti smanjeno za svega 2414 hektara[2], što čini vrlo upitnom tačnost argumenta o promjeni “stanja na terenu” kao glavnom motivu za promjene.
U strateškim dokumentima[3] osam od devet općina u sastavu Kantona, poljoprivreda je i dalje označena kao jedan od prioritetnih ciljeva privrednog razvoja, dok o konverziji poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, u strategijama nema ni riječi.
Stoga ponavljamo pitanje: Na osnovu kojih pokazatelja, kojih strateških dokumenata, po kojem zakonskom osnovu se ovim Prostornim planom površina poljoprivrednog zemljišta smanjuje gotovo tri puta u odnosu na 2003. godinu?
Kada je poljoprivreda izbrisana iz strateških dokumenata privrednog razvoja, a prioritet postala rasprodaja zemljišta i izgradnja luksuznih ljetnikovaca?
O transparentnosti donošenja odluka
U usvojenom prijedlogu Prostornog plana, u odnosu na Nacrt Prostornog plana koji je prezentiran u javnoj raspravi, u nizu seoskih sredina došlo je do dramatičnog povećanja tzv. vanurbanog građevinskog zemljišta[4] pri čemu za najveći dio promjena nema ni traga da ih je bilo ko tražio tokom trajanja javne rasprave.
I kao da svi ti ustupci zemljišnim mešetarima nisu bili dovoljni, nego su ubačene i dvije dodatne rupe u Prostorni plan, po kojima SVE može postati građevinsko zemljište. Prvo, u građevinsko zemljište može biti pretvoreno sve što se prvo proglasi razvojnim interesom lokalne zajednice, na inicijativu općinskog načelnika, uz odobrenje općinskog vijeća i saglasnost nadležnih ministara (Član 23. stav 2. novog Prostornog plana).
Kako bi za neke ovakva procedura mogla biti previše dugačka i komplkovana, ubačena je i druga rupa, opet bez da je to iko to u javnoj raspravi tražio: Dovoljno će biti da na placu zasadite nekoliko glavica luka, pa da se onda možete samoproglasiti poljoprivrednim gazdinstvom, na osnovu čega slijedi i hitna saglasnost za gradnju stambenog objekta i niza pratećih objekata (član 24, stav 1. novog Prostornog plana).
Nema ni traga o postojanju zakonom propisanog Izvještaja o strategijskoj procjeni utjecaja izmjena Prostornog plana na okoliš, važnog instrumenta koji treba da posluži da se što više umanje posljedice po okoliš od neodgovornih izmjena Prostornog plana. To će značiti ili da nije uopšte urađen, ili da je njegov sadržaj, suprotno odredbama zakona, potpuno sakriven od javnosti!
Zato moramo ponoviti: Nakon ovakvih izmjena, Prostorni plan Kantona Sarajevo, kao krovni dokument prostornog uređenja, sa pomno i strogo isplaniranim pravilima upotrebe, razvoja i zaštite prostora, praktično više ne postoji, što širom otvara vrata raznim mešetarima da grade šta god požele u vodozaštitnim zonama, zaštićenim prirodnim područjima, u neposrednoj blizini kulturnih spomenika. O svakodnevnom životu naših lokalnih zajednica odlučivaće samo bankovni računi tzv, investitora, a najavljivano zapošljavanje svešće se na povremeno, sezonsko nadničenje.
Kako se sluša “glas građana”
U zaključku nas premijer uvjerava da Vlada sluša glas građana i ozbiljnih NVO. Glas građana je premijeru i Vladi KS toliko bitan da su glavnu javnu raspravu o izmjenama Prostornog plana oglasili svega dva radna dana ranije, a premijer je, nakon što je održao uvodni govor, smjesta napustio prepunu salu, ne saslušavši niti jedan glas građana. Niti jedna od mnogobrojnih tada upućenih primjedbi građana nije ni razmatrana, jer organizator tj. Vlada Kantona nosiocu izrade Prostornog plana nikad nije dostavila zapisnik.
Što se pak tiče, “ozbiljnih NVO”, za razliku od npr. kantonalnog natječaja za dodjelu sredstava nevladinim organizacijama iz oblasti zaštite okoliša, gdje se redovno javlja nekoliko desetina udruženja, ovoga puta niko osim Udruženja “Eko akcija” nije našao za shodno da pošalje pisane komentare na izmjene tako bitnog dokumenta po naš okoliš, kao što je to Prostorni plan KS. To važi i za, po premijerovim kriterijima ozbiljne NVO, inače hibride privatnih konsultantskih biznisa i udruženja. Kako ni oni nisu poslali nikakve komentare, niije jasno čije komentare je Vlada usvajala, osim vlastitih.
Iako premijer smatra da se miješamo u sve, ne smatramo ipak da smo kompetentni baviti se već zabrinjavajućom navikom premijera da suštinu problema izbjegava koncentrisanjem na lični profil aktivista, pri čemu u pravilu zaboravlja vlastitu irelevantnu diplomu i oskudno profesionalno iskustvo za odgovornu funkciju koju obavlja. Vjerujemo međutim da postoje stručna lica ili barem ozbiljne nevladine organizacije po mjeri premijera, koje mu mogu pomoći da prevaziđe ove poteškoće i fokusira se na svoju službenu zadaću.
_________________________
[1] Zakon o poljoprivrednom zemljištu FBiH (Sl.nov. FBiH 52/09) Članom 48., vrlo strogo su propisani uslovi pod kojim se može promijeniti namjena poljoprivrednog zemljišta, koje Prostorni plan u vrlo maloj mjeri ispunjava
[2] Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2016.-2021.(finalni nacrt), tabela 67. stranica 145., napravljena na osnovu podataka iz studije „Novelacija Studije upotrebne vrijednosti zemljišta za područje KS za potrebe izrade Prostornog plana KS za period 2003. do 2023.godine“, Sarajevo, mart 2012.godine; Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo
[3] Strategija razvoja općine Hadžići od 2011. do 2015.
Strategija održivog razvoja Općine Trnovo za period 2012.-2016.
Strategija razvoja općine Ilidža 2014.-2020.
Strategija održivog razvoja općine Ilijaš za period 2013.-2017.
Strategija razvoja općine Vogošća 2014.-2018.
Strategija lokalnog razvoja općine Stari Grad Sarajevo 2014.-2018.
Strategija razvoja opštine Centar Sarajevo za period 2016.-2022.
Integrirana strategija razvoja općine Sarajevo do 2023. godine
[4] Uporediti članove 10.-16 Usvojenog prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana i Nacrta Izmjena i dopuna Prostornog plana, koja je bila na javnoj raspravi, kao i Izvještaj o provedenoj javnoj raspravi i javnom uvidu na Nacrt „B faze “izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine”, (stranice 309.-367.)
(AbrašMEDIA)