U sklopu projekta “Misli o prirodi!” koji finansira Švedska, a implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Eko HUB Sarajevo, odnosno Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH” je putem analize
“Ekološki pokret u Istočnom Sarajevu, iskustva i lekcije” ukazao mladoj ekološkoj aktivistici iz neformalne grupe građana “Stop MHE na Kasindolskoj rijeci”, Sari Tuševljak, priliku da prenese svoja iskustva i naučene lekcije tokom njene požrtvovane bore za zaštitu prelijepe Kasindolske rijeke.
“Svjedoci smo devastacije mnogobrojnih riječnih korita, gdje su rijeke strpane u cijevi na više mjesta i nećemo dopustiti da se isto desi sa Kasindolskom rijekom. Iako je jedna hidroelektrana izgrađena i radi od 2018.godine, građani se već dvije i po godine uspješno bore protiv izgradnje još dvije planirane mini hidroelektrane na istoj rijeci, uprkos brojnim pritiscima. Borba za Kasindolsku rijeku jeste borba za naše ustavno pravo na zdravu životnu sredinu, zatim ljudska prava kao što su sloboda mišljenja i izražavanja, ali i druga prava kao što su prava građana koja potiču iz Aarhuske konvencije, a prvenstveno pravo učestvovanja javnosti u donošenju odluka, što je građanima Istočnog Sarajeva bilo uskraćeno. Naša borba bi bila mnogo lakša i sigurnija ukoliko bi postojao zakonodavni okvir koji bi štitio aktiviste od pritisaka, sa kojima se aktivisti susreću zbog svoje borbe, u ovom slučaju za zaštitu okoliša, ali i u svim drugim slučajevima. Pod hitno zakonodavni organi trebaju prepoznati vrste pritisaka i raditi na izmjeni zakona ili donošenju novih”, ističe Sara Tuševljak, iz neformalne grupe građana “Stop MHE na Kasindolskoj rijeci”.
Tokom svog desetogodišnjeg rada, Aarhus centar u BiH jer primjetio da se mnogobrojni okolišni problemi rješavaju na lokalnom novu, općinama i mjesnim zajednicama, odnosno da se inicijative za rješavanje ovih problema često pokreću na novu lokalnih samouprava. Ali, tokom sprovođenja ovih aktivnosti građani i aktivisti nailaze na različite probleme. Jedan od ključnih problema jeste i pravna neusaglašenosti. Primjera radi, u Republici Srpskoj već dvanaest godina postoji Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi (“Sl. glasnik RS“, 46/10), dok isti ne postoji u Federaciji BiH, niti zasebno na nivou kantona. To je veliki problem iz razloga što ne postoje harmonizirana pravila o načinu pripreme građanske inicijative, načina prikupljanja potpisa građana ni zaštitni mehanizmi u odnosu na zaštitu građana i aktivista koji nastoje pokrenuti diskusiju o nekom pitanju od javnog interesa, poput zaštite okoliša i sl.
U Federaciji BiH pitanje građanske inicijative se bliže uređuje na novu općina gdje sve općine predviđaju u svojim statutima obavezu prikupljanja jedinstvenih matičnih brojeva (JMB) da bi predata građanska inicijativa bila validna što je u suprotnosti sa čl. 9. Zakona o zaštiti ličnih podataka (“Sl. glasnik BiH”, br. 49/06, 76/11, 89/11-ispr.), a što građane, aktiviste i nevladine organizacije koje postupe po odredbama tih statuta izlaže kaznenim odredbama iz čl. 48. navedenog Zakona. Ovo je samo jedan od razloga potrebe postojanja Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista KS.
“Tekst Nacrta Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista KS, smo pripremali u sklopu projekata: “Eco justice”, donator Češka ambasada , a usavršili u sklopu projekta “Misli o prirodi!” Nedavno smo i započeli lobiranje ovog zakona prema Skupštini KS, gde smo dobili jako pozitivne reakcije. Kako bi predstavili suštinu problema, izvršili smo komparaciju sa situacijom u RS-u, upravo pozivajući se na analizu “Ekološki pokret u Istočnom Sarajevu, iskustva i lekcije” .Naša vizija je da se u narednom periodu ovaj Nacrt Zakona koji smo pripremili uputi u javnu raspravu, a u konačnici i usvoji. Nakon toga, smatramo da bi bilo vrijedno zagovarati da se sličan zakon počne pripremati i na nivou Federacije BiH, a da se u Republici Srpskoj ovakav zakon izmjeni na način da se uvrste zaštitne odredbe za aktiviste i građane”, ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH.”
Saopštenje je izrađeno uz podršku projekta “Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj je isključiva odgovornost Aarhus centra u BiH i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.
