EU priprema strategiju napuštanja nafte, plina i uglja iz Rusije

Članice Europske unije trebale bi odmah početi popunjavati zalihe plina kako bi se pripremile za sljedeću zimu, bit će jedan od zaključaka na summitu Unije naredne sedmice, doznaje portal Euractiv, navodeći i da Europa priprema strategiju napuštanja ruskog plina, nafte i ugljena.

Ruska invazija na Ukrajinu potaknula je čelnike 27 članica Unije da se nedavno dogovore o postupnom napuštanju oslanjanja na ruska fosilna goriva, uključujući povećanje uvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) i ubrzanje primjene obnovljive energije.

Međutim, put do potpunog ukidanja trajat će godinama, pa zemlje također planiraju mjere za ublažavanje potencijalnih poremećaja u opskrbi iz Rusije, koja osigurava 40 posto plina Uniji, 27 posto uvoza nafte i 46 posto uvoza ugljena.

“Punjenje skladišta plina diljem Unije trebalo bi početi odmah. Države članice i Europska komisija hitno će koordinirati mjere potrebne kako bi se osigurala odgovarajuća razina skladištenja plina prije sljedeće zime”, navodi se u nacrtu zaključaka za summit čelnika EU-a, koji je Euractiv dobio na uvid.

Europska komisija će, kako se doznaje, do sljedećeg mjeseca predložiti pravila koja zahtijevaju od zemalja EU-a da zajednički osiguraju najmanje 90-postotnu popunjenost skladišta plina do 1. oktobra svake godine. Trenutna prosječna popunjenost skladišta plina u Uniji je 26 posto.

Budući da visoke cijene energije povećavaju račune građanima diljem Europe, čelnici Unije također će razgovarati o novim mjerama za ublažavanje troškova potrošača i poduzeća.

Europske cijene plina su nakon početka ruske invazije skočile na rekordne vrijednosti, a skok cijena uslijedio je nakon višemjesečnih ionako visokih troškova energije koje većina zemalja EU-a pokušava riješiti hitnim subvencijama i poreznim olakšicama.

Europska komisija će u maju objaviti detaljan plan odbacivanja ruskog plina, nafte i ugljena do 2027. godine. Početni plan, objavljen prošle sedmice, uključuje veliko povećanje uvoza LNG-a i utrostručenje kapaciteta energije vjetra i sunca u EU-u do 2030. godine.

Dok su se zemlje Unije okupile iza cilja napuštanja ruskih fosilnih goriva, podijeljene su oko toga treba li napustiti rusku naftu i plin.

Njemačka i Mađarska su među zemljama koje se tome protive i ističu da bi to nanijelo ekonomsku štetu. Pristaše, poput Poljske i Latvije, kažu da se stotinama miliona eura koje Europa šalje Rusiji za opskrbu energijom – financira rat.

Sjedinjene Američke Države, koje se manje oslanjaju na ruska goriva, nedavno su zabranile njihov uvoz.

(Agencije)