Zastupnici Europskog parlamenta u četvrtak su raspravljali o inicijativi građana za zabranu trgovine perajama morskih pasa, a dio njih složio se u pozivima da se ona u Europi potpuno zaustavi
Morski psi ključni su za ekosustave oceana, a time neposredno i za ribarstvo i turizam. Ipak, njih više od 100 milijuna godišnje se ubije, većinom zbog peraja. Ugroženo je 167 vrsta morskih pasa, a njihov broj je u zadnjih 50 godina pao za sedamdeset posto, stoji na službenoj stranici inicijative „Zaustavimo rezanje peraja – zaustavite trgovinu”.
Tu inicijativu europskih građana podržalo je više od stotinu nevladinih organizacija, a potpisalo gotovo 1,12 milijuna stanovnika EU-a. U Hrvatskoj je inicijativu potpisalo 9559 građana. Europska komisija sada mora do 11. srpnja ove godine odgovoriti na zahtjeve inicijative.
Nizozemski zastupnik zelenih, izvjestitelj za ovo pitanje, na plenarnoj sjednici u Strasbourgu rekao je kako se od Europske komisije ne očekuju samo „lijepe riječi” nego i konkretne akcije.
Izlov morskih pasa u svijetu je okrutna praksa jer im se režu peraje, pa ih se baca nazad u more gdje često umiru na dnu od gladi, upozoravaju ekolozi. Europska unija je 2013. zabranila rezanje peraja na brodovima, pa se to tek može raditi kad plovilo stigne na kopno.
No EU je i dalje važna točka za trgovinu perajama morskih pasa iz ostatka svijeta gdje takvi zakoni ne postoje, a organizacije upozoravaju da legalni izlov u EU-u omogućava i onaj ilegalni jer se ne poštuju zakoni te su provjere rijetke i skupe.
„Grijeh je ubiti kravu radi jedne šnicle”, naveo je hrvatsku izreku tijekom rasprave eurozastupnik Predrag Fred Matić, kazavši da se upravo to čini s morskim psima. Njihove peraje najviše se izvoze u Hong Kong, Tajvan i Singapur, a 45 posto ih stiže iz EU-a, rekao je.
Matić je istaknuo da peraje „nemaju nikakvu nutritivnu vrijednost, neukusne su i štetne po zdravlje” jer često sadrže otrovne metale.
On je naglasio da EU svojim „nedjelovanjem” ima veliku ulogu u trgovini perajama koja je glavni uzrok smanjenja broja morskih pasa.
„Budućnost ribarskog sektora, sigurnost opskrbe hrane i generacijska obnova ovise o sveobuhvatnoj zaštiti ugroženih vrsta i staništa”, zaključio je hrvatski zastupnik socijalista i demokrata.
Zastupnica Caroline Roose u raspravi je navela primjer zabrane trgovine slonovačom kako bi se zaštitilo slonove, pa se zapitala zašto to nije slučaj s morskim psima, a Ska Keller iz bloka zelenih rekla je da su peraje luksuzni proizvod te da nitko neće ostati gladan ako se zabrani trgovanja njima.
Zabrani su se usprotivili zastupnici iz Španjolske. Clara Aguilera iz redova socijalista i demokrata rekla je kako EU već ima dobre zakone o zaštiti morskih pasa i kako se oni jedu i u Španjolskoj te da se to ne smije zaustaviti.
Španjolska, Portugal i Francuska su među 15 najvećih lovaca na morske pse na svijetu, a EU to često subvencionira, navodi stranica inicijative.
Aguilerin sunarodnjak Francisco Jose Millan Mon iz Europske pučke stranke također je rekao da EU nije problem nego flote trećih država s nižim standardima, pa je rekao da je potrebna diplomatska inicijativa EU-a, a ne zabrane. Njegove tvrdnje kritizirane su iz redova zelenih zbog dva španjolska broda koji su u prosincu ulovljeni s ilegalnim perajama, no on je odgovorio da mu nije poznat taj slučaj.
(Hina)