Zastupnici u Europskom parlamentu u ponedjeljak su pozvali Komisiju da u interesu potrošača i zaštite okoliša ubrza uvođenje univerzalnog punjača za sve mobilne telefone i druge prijenosne elektronske uređaje.
U Direktivi o radijskoj opremi iz 2014. zakonodavci EU-a pozvali su na osmišljavanje univerzalnog punjača te su dali ovlasti Komisiji da nastavi raditi na tome putem delegiranog akta.
Zastupnici su raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u ponedjeljak velikom većinom zagovarali što skorije uvođenje univerzalnih punjača, kompatibilnih sa svim mobilnim telefonima, tabletima, čitačima, e-knjiga i ostalim prijenosnim uređajima, navodi Hina.
Više zastupnika je u raspravi kritiziralo sporost i neučinkovitost Komisije u provedbi direktive, a neki su izrazili sumnju da se možda bojala zamjeriti korporacijama koji se protive takvoj mjeri, primjerice Appleu.
Komisija se od donošenja direktive 2014. oslonila na donošenje preporuka očekujući da će proizvođači dobrovoljno uskladiti svoje proizvode no taj pristup nije imao uspjeha.
Potpredsjednik Komisije Maroš Šefčovič i povjerenik za međuinstitucijske odnose i predviđanja je otvarajući raspravu s europarlamentarcima istaknuo kako se broj tipova punjača u tom razdoblju sveo s više od 30 na tri no priznao je da to još uvijek nije zadovoljavajući rezultat.
“Komisijine dobrovoljne mjere za standardizaciju punjača nemaju rezultata”, ocijenila je u raspravi hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan (SDP/S&D) i podsjetila da “elektrončki otpad u EU i dalje raste i po pet posto godišnje“.
Prema procjenama, stari punjači stvaraju više od 51 000 tona elektroničkog otpada godišnje.
Potrošači bi provedbom ove mjere mogli uštedjeti pola milijarde eura do 2021., istaknula je Borzan u raspravi i zaključila da je “vrijeme je da nova Komisija pokaže da su interesi građana ispred interesa industrije”.
“Čak 78 posto potrošača je moralo zamijeniti svoj mobilni telefon zbog razloga koji su se lako mogli riješiti u fazi dizajna proizvoda”, kaže Borzan i podsjeća da punjači poskupljuju elektronske proizvode.
“Čuo sam vas”, rekao je Šefčovič na kraju rasprave i primijetio da su europarlamentarci poslali “jasnu i gotovo jednoglasnu poruku”.
Šefčovič je priznao da Komisija nije uspjela u provedbi direktive ali je odbacio sumnje da se to dogodilo zbog interesa neke tvrtke rekavši da je Komisija naprosto tražila najbolji mogući način provedbe te mjere.
Zaključujući raspravu najavio je da će Komisija uskoro iznijeti prijedlog kojime će se regulirati to pitanje.
Proizvođači elektronskih uređaja su nakon donošenja direktive taj zahtjev osporavali tvrdnjom da bi takav propis kočio moguće inovacije te tehnologije.
“Ta industrija zarađuje goleme novce na punjačima i kada im uskraćujete jedan takav relativno lagan način zarade naravno da će naći sto i jedan razlog zašto to ne valja. S time sam se susrela kada smo radili na pitanju različite kvalitete proizvoda. Poput svih onih objašnjenja da smo mi baš takve proizvode htjeli, da su ih oni nama prilagodili, što ne stoji. Inovacije se mogu raditi dalje a da budu jednake za sve”, rekla je za Hinu Borzan, članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača EP-a.
HDZ-ov europarlamentarac Tomislav Sokol, također član Odbora unutarnje tržište i zaštitu potrošača, ističe kako je, i s obzirom na količinu elektroničkog otpada koja dostiže 51000 tona godišnje, opći interes da se to pitanje riješi.
Uvođenje obveze proizvodnje standardiziranog punjača je “bitno i korisno za potrošača”, a “što se tiče načina implementacije i ostalog to ćemo iskristalizirati kroz raspravu i daljnje korake”, kaže Sokol.
Zastupnik, međutim, napominje da “smo još daleko od konkretnog teksta”.
“Jedna od opcija je bila da to bude dobrovoljno i to do sada nije funkcioniralo. Zato se sada radi studija kako bi se definitivno ocijenilo u kom smjeru ići. Dakle, ima još dosta do konkretnog rješenja”.
Donošenje delegiranog akta kojime bi se konačno uredilo to pitanje je na Komisiji a zastupnici EPP-a (Europske pučke stranke) i ostali u Europskom parlamentu “mogu raditi politički pritisak i u tom će smjeru raditi”, zaključio je Sokol.
Parlament bi o rezoluciji trebao glasati na nekoj od plenarnih sjednica tijekom proljeća.
(Agencije)