Evropska unija i države članice morat će učiniti puno više ako se nadaju da će ostvariti cilj smanjenja korištenja hemijskih pesticida za polovicu do 2030, upozorila je Evropska agencija za okoliš (EEA), prenosi Hina.
U analizi kako pesticidi utječu na ljudsko zdravlje i ekosisteme u Evropi, agencija ističe da poljoprivredna proizvodnja u EU-u i dalje “ovisi o velikim količinama hemijskih pesticida kako bi se sačuvao urod usjeva”.
Umjesto da pada, prodaja pesticida u EU-u od 2011. do 2020. bila je “relativno stabilna” i iznosila oko 350.000 tona na godinu.
Najveće količine najaktivnijih pesticida prodane su u Njemačkoj, Francuskoj. Španiji i Italiji, četiri najveća poljoprivredna proizvođača u EU-u.
Sredinom 2022. Evropska komisija iznijela je zakonski prijedlog koji, među ostalim, predviđa smanjenje rizika od hemijskih pesticida za 50 posto do kraja desetljeća. Naišla je na snažan otpor kritičara koji su zabrinuti zbog posljedica koje bi to imalo na poljoprivredne industrije i prehrambenu sigurnost u Evropi.
Rašireno korištenje pesticida velik je uzrok zagađenja vode, tla i zraka, uzrokuje gubitak bioraznolikosti i otpornost nametnika, navodi EEA.
Izloženost pesticidima povezana je s kroničnim bolestima kod ljudi kao što su rak, srčane, respiratorne i neurološke bolesti.
“Godine 2020. jedan ili više pesticida detektirano je iznad zabrinjavajućeg praga od 22 posto na svim praćenim lokacijama u rijekama i jezerima širom Evrope”, navodi se u izvještaju.
Istraživanje provedeno u pet evropskih zemalja od 2014. do 2021. pokazalo je da su najmanje dva pesticida detektirana u 84 posto uzoraka urina, što je stručnjak EEA-e Dario Piselli ocijenio zabrinjavajućim.
Djeca su imala više nivoe pesticida od odraslih i bila su posebno sklona s tim povezanim zdravstvenim problemima.
(Agencije)