Cijene hrane spustile su se u januaru na najniži nivo u gotovo tri godine pod pritiskom znatno jeftinijih žitarica i mesa, izvijestila je u petak Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u januaru za 1,2 boda u odnosu na decembar, na prosječnih 118 bodova, najniži nivo od februara 2021. godine.
U odnosu na prošlogodišnji januar njegova je vrijednost niža za 10,4 posto, prenosi Hina.
Najviše su u januaru pojeftinile žitarice, za 2,2 posto u odnosu na decembar, odražavajući snažnu konkurenciju izvoznika i pojačanu ponudu iz zemalja južne hemisfere. Cijene pšenice i kukuruza osjetno su pale zahvaljujući poboljšanoj opskrbi i povoljnim izgledima za žetvu.
Primjetno je na početku godine pojeftinilo i meso, sedmi mjesec zaredom, i to za 1,4 posto u odnosu na decembar, pod utjecajem obilne ponude vodećih izvoznika.
Cijene biljnih ulja i mlijeka i mliječnih proizvoda zadržale su se na nivou iz decembra. Suncokretovo ulje blago je poskupjelo zbog pojačane potražnje dok su sojino i repičino ulje pojeftinili zahvaljujući obilnoj opskrbi iz Južne Amerike i zalihama u Evropi.
U odnosu na početak prošle godine biljna ulja bila su u januaru jeftinija za 12,8 posto, a mlijeko i mliječni proizvodi za 17,8 posto.
Šećer je ponovo poskupio u januaru, za 0,8 posto u odnosu na decembar, zbog strahovanja da bi slabe padavine u Brazilu mogle naškoditi urodu šećerne trske i nepovoljnih izgleda za proizvodnju u Tajlandu i Indiji.
U odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je blago povisio procjenu svjetske proizvodnje žitarica u 2023. godini, na 2,836 milijardi tona, najviši nivo otkada objavljuje podatke. Nova procjena predstavlja povećanje za 1,2 posto u odnosu na 2022.
Blago su snizili procjenu potrošnje žitarica u sezoni 2023/2024, na 2,82 milijarde tona, što bi također predstavljalo 1,2-postotno povećanje u odnosu na prethodnu sezonu. Upotreba stočne hrane, posebno u EU, ali u Australiji i SAD-u nadmašila je očekivanja, objasnili su.
U takvim bi uvjetima zalihe žitarica na kraju sezone 2023/2024. trebale dosegnuti 895 miliona tona i biti više za 2,6 posto više nego na početku.
Globalna trgovina žitaricama trebala bi u aktualnoj sezoni porasti za samo 0,8 posto, na 480 miliona tona, uz veći obim trgovine žitaricama krupnog zrna i manju trgovinu pšenicom i rižom, procjenjuju u FAO-u.
Trgovina pšenicom trebala bi se smanjiti za 1,3 posto u odnosu na 2022/2023, uprkos poboljšanim izgledima za ukrajinski izvoz i snažnijoj potražnji skupine uvoznika, izračunali su.
Trgovina kukuruzom trebala bi porasti za 3,3 posto zahvaljujući turskom, ukrajinskom i ruskom izvozu i snažnijoj kineskoj potražnji.
(Agencije)