Svjetske cijene prehrambenih proizvoda blago su splasnule u maju drugi mjesec zaredom, mada su cijene pšenice i peradi porasle, izvijestila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Indeks cijena hrane koji izračunava FAO iznosio je u maju u prosjeku 157,4 poena, što je za 0,6 posto manje nego u aprilu, prema izvještaju objavljenom na web stranici ove agencije UN-a sa sjedištem u Rimu.
Ovaj indeks, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena u korpi prehrambenih proizvoda kojima se obično trguje, još uvijek je za 22,8 posto viši nego u maju 2021.
Cijene žitarica su u maju porasle za 2,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, pri čemu je pšenica bila za 5,6 procenata skuplja nego u aprilu i za čak 56,2 posto skuplja nego u maju 2021.
Međunarodne cijene pšenice, koje su u prosjeku samo 11 posto ispod rekordnog nivoa zabilježenog u martu 2008. godine, porasle su u maju zbog zabrane izvoza koju je objavila Indija i zabrinutosti oko stanja usjeva u nekoliko vodećih zemalja izvoznica, kao i smanjene proizvodnje u Ukrajini zbog rata.
Globane kotacije riže su također porasle širom tržišta, dok su cjene drugih žitarica opale u prosjeku za 2,1 posto, pri čemu je kukuruz pao još više uslijed nešto boljeg stanja roda u SAD-u, sezonskih isporuka u Argentini i predstojećeg početka brazilske glavne berbe kukuruza.
Cijene biljnih ulja na svjetskim tržištima su potonule prošlog mjeseca za 3,5 posto u odnosu na april, ali su i dalje znatno iznad nivoa iz prošle godine.
Kako se precizira i FAO-vom izvještaju, opale su cijene palminog, suncokretovog, sojinog i repičinog ulja, dijelom zbog ukidanja kratkotrajne zabrane izvoza palminog ulja iz Indonezije i smanjene globalne uvozne tražnje za sojinim i uljem od repice.
Mlijeko i mliječni proizvodi su također pojeftinili u maju za 3,5 posto na mjesečnom nivou.
Najviše su pale globalne cijene mleka u prahu, što se povezuje s neizvjesnostima na tržištu u pogledu kineske potražnje uslijed kontinuiranih Covid zatvaranja u toj zemlji, dok je rast maloprodaje i velika tražnja iz restorana na sjevernoj hemisferi obuzdala veći pad cijena sira uprkos oslabljenoj globalnoj potražnji za uvozom. Cijene putera su također pale zbog manje uvozne potražnje.
Svjetske cijene pšenice su skliznule za 1,1 posto u odnosu na april, pošto je izuzetan rod u Indiji povećao izglede globalne dostupnosti te namirnice. Slabljenje brazilskog reala prema američkom dolaru, zajedno sa nižim cijenama etanola, također je poguralo cene šećera naniže.
Nasuprto tome, globalne cijena mesa su dostigle nov historijski maksimum s rastom od 0,6 posto u maju, mada su cijene goveđeg mesa ostale stabilne, dok je svinjsko meso pojeftinilo.
Na ukupan rast međunarodnih cijena mesa uticao je oštar skok cijena mesa peradi, uslijed kontinuiranih poremećaja u lancu snabdijevanja u Ukrajini i nedavnih slučajeva ptičjeg gripa što je podstaklo potražnju u Evropi i na Bliskom istoku.
FAO je u odvojenom izvještaju iznio rane procjene izgleda globalne proizvodnje žitarica u 2022, koje ukazuju na vjerovatan pad, prvi u četiri godine, na 2.784 miliona tona, što je za 16 miliona tona manje u odnosu na procijenjenu rekordnu proizvodnju u 2021.
Najveći pad proizvodnje predviđa se za kukuruz, zatim pšenicu i rižu, dok će proizvodnja ječma i sirka vjerovatno porasti. Prognoze su zasnovane na stanju usjeva koji je već na njivama i planovima za usjeve koji tek treba da se posiju.
Također se predviđa da će svjetska potrošnja žitarica neznatno opasti u 2022/23. godini, za oko 0,1 posto u odnosu na prethodnu poljoprivrednu godinu, na 2.788 miliona tona, što je prvo smanjenje u posljednjih 20 godina.
(FENA)