Fistra, AK 47: Bitno je direktno se obratiti publici

AK 47 je zagrebački bend koji se kroz godine istakao svojom angažovanošću i predanošću. Njegovi članovi su pokrenuli i DHP AK 47, anarhističko izdavaštvo i distribuciju, a osim toga organizovali su protestne akcije, koncerte i još mnogo toga. Tokom 20. Monte Paradiso festivala razgovarali smo sa Fistrom, vokalom AK 47.

Razgovarao: Robert Jandrić (AbrašMEDIA)

Evo nas na dvadesetom Monte Paradiso festivalu. I sam si organizator brojnih koncerata, kako vidiš razvojni put Paradisa?

Fistra: Monte Paradiso je u samom startu imao puno veću ulogu, a i danas je, recimo, nekakav presjek godine. Mislim da je to prije bilo mnogo zastupljenije, a odigrao je jako veliku ulogu, okupio je ljude, pokrenuo je malo tu priču. Tu su se ljudi mogli vidjeti, ali meni se čini da sa godinama nema više toga žara, i jednostavno se pretvara u neki puki festival.

Ipak, nakon dvadeset godina ekipa je i dalje tu. U organizaciju festivala uključili su se mladi ljudi i uspijevaju ga održati. Kakva je situacija u Zagrebu, da li je kod vas došlo do smjene generacija?

Fistra: Na neki način da, što smjena generacije studenata, što nas samih. Sada su došle generacije koje samostalno organiziraju koncerte i više je ekipa nego što je bilo prije, u svakom slučaju.

Večeras si tokom nastupa pomenuo oružano uplitanje Hrvatske u rat u BiH. AK 47 je i inače bend poznat po direktnoj kritici društva. Kakve ste reakcije publike doživljavali tokom sličnih istupa?

Fistra: Evo da smo završili sad do kraja, da smo svirali internacionalu, spomenuo bih situaciju kada smo svirali zadnji put na Paradisu, uz komentar hrvatskog uplitanja u rat u Bosni, imperijalističkih težnji Hrvatske, taj put smo i zapalili hrvatsku zastavu. A reakcija je bila takva da je tokom svirke par kamenica doletjelo na stejdž. Mislim da je u globalu vrlo bitno drito u glavu iznijeti činjenice, koje mi želimo prezentirati, i direktno se obratiti publici.

Dugo si aktivan u antifašističkom pokretu. Kakvo je tvoje mišljenje o razvoju ovog pokreta, u čemu vidiš najveće nedostatke?

Fistra: U cijeloj punk sceni, i nekakvim pokretima, vidim dosta, neću reći fešna, ali sve je to nekako, kao da radiš download nekog benda, pa skineš sve kompletno i ušao si u muziku, ili si u nekom društvu pa to prihvatiš. Ali samostalno, kao da se dereš – Antifa, a kada se dotaknu neke gay/lesbian priče tu pokazuješ svoje drugo lice. Vidim tu neku političku needuciranost, pogotovo u mlađem antifašističkom pokretu. Pogotovo kada se pođu kretati prema nogometnim pričama, onda tu jednostavno gube političku pozadinu. Mi smo uvijek nastojali staviti antifašizam u prvi plan, ali opet mu na drugi način dati kritiku, da kažemo da fale neke konkretne akcije, ne samo ulice, nego i nekog ozbiljnijeg povezivanja. Skinhedske organizacije isto evoluiraju, a mi ne da se prilagođavamo, nego i ne koristimo sve što je tu, jednostavno reagujemo samo od situacije do situacije, kada imamo problema tada se i organiziramo. To je stagnacija. Uvijek smo željeli pričati o tome, kroz lokalni nivo smo pokušavali objasniti antifašizam, jer smo se znali susresti na nekim našim antifašističkim demonstracijama sa hrvatskim zastavama, engleskim, američkim, itd. Uvijek smo se trudili da to ne bude samo ono “Antifa, antifa”, već da tome damo sadržaj.

U tekstovima vaših pjesama često nailazimo na samokritiku i preispitivanje dosadašnjeg angažmana na sceni.

Fistra: To je bitna stvar, kada se jednostavno uhvatimo da ponavljamo antifašizam, antikapitalizam, kao da smo na nekoj traci, uopće ne komentiramo sebe, šta radimo, da li uopće išta radimo. Di je taj antifašistički pokret kada treba odgovoriti na dnevna pitanja, na aktuelne teme koje se događaju? Mi ćemo obilježiti neki međunarodni antifašistički dan i odraditi nekakav Antifa koncert. Jednostavno, nemamo taj moment reakcije. U pokretu je mnogo ljudi kojima je to dio mode, lifestile-a, odrastanja. Mada, tu je danas masa ljudi koji su tu od prvog festivala.

Smatraš li da nivo organizacije antifašista nije zadovoljavajući?

Fistra: Imamo osjećaj da dugi niz godina djelujemo od datuma do datuma. U međuvremenu sve se svede na koncerte, ali s druge strane, na neki način to smo mi. Mislim da bi trebalo biti puno više kritike i razumjevanja te kritike, a nakon svega i diskusije da bi to krenulo na bolje. Mislim da to i fali nekakvoj grupi, sad bila to organizacija, neki veći susreti, ili možda neki projekti oko kojih bi se ljudi okupili. Kada bi imali neki duži projekt, možda bi bili više usredotočeni na to, imali više kontakta. Definitivno ima ljudi koji su voljni raditi, a ima i potrebe da se takve stvari rade. Uvijek je bilo inicijativa koje se pokrenu, pa dožive vrhunac, a poslije stagnaciju. Takav je možda i Monte Paradiso i masa festivala koji su se ugasili, kao što je festival u Labinu. Ovo sada izgleda kao odmor od nekakve šljake. Ekipa se ubije od rada tokom godine.

Malo smo više povezani, ali opet nemamo neke konkretne projekte, ovaj se festival jednostavno prestao koristiti za takve stvari. Prije smo znali imati Antifa sastanke, tražiti pomoć od Paradisa, tu su bile neke nesuglasice, pa kritike, sve je to na kraju na neki način urodilo plodom. Ali uglavnom, cijelom festivalu fali ta priča.

(AbrašMEDIA)

Pročitajte još:

Penny Rimbaud: CRASS je bio nevjerovatno efikasna mašina

FakOfBolan: Dok god nema profita koji će posvađati ljude, Paradiso će postojati

Maske, Monte Paradiso: Opstajemo zato što smo ostali isti, otvoreni prema ljudima i prijateljski raspoloženi

Daško, Red Union: „Boriti se za pravu stvar, a protiv zla, nikad nije greška“

Erik Murić – Eka, The Dissidents: Krili smo se od regrutacije, spavali pod mostovima u Kelnu…

Ženevski dekret: Lajali smo, kritikovali sistem, a nismo bili svjesni koliko nam je fino bilo u odnosu na ono što nas je čekalo

Hobson’s Choice: Vrijednosti iza kojih čvrsto stojimo su ljubav, poštovanje i prijateljstvo

Moca i biznismeni: Socijalni protesti u BiH su najprogresivnije društveno dešavanje u zadnjih 20 godina

Zadnji popis: Sva životna iskustva oslikavaju se i u bendu

Hor bečkih šnicala: Suština je u tom šmeku drugarstva