Pojačanja francuske policije počela su da pristižu u Novu Kaledoniju u sklopu masovne operacije za vraćanje kontrole nad glavnim gradom Noumeom, izjavio je u petak najviši francuski zvaničnik na području tog pacifičkog ostrva.
Broj policajaca i žandara na ostrvu pod francuskom vlašću povećat će se do petka uveče na 2.700 sa 1.700, javlja Reuters.
Nakon nereda koji su počeli u ponedjeljak i koji su rezultirali sa četiri smrtna slučaja i stotinama uhapšenih, četvrtak navečer je bio relativno miran, rekao je novinarima francuski visoki komesar Louis Le Franc.
Još uvijek postoje tačke sukoba i zabrinutosti u gradu Noumea, istakao je.
Operacije za snabdijevanje stanovništva hranom i lijekovima počet će, kako je dodao, tako što će timovi, uključujući stručnjake za čišćenje mina, ukloniti putne barikade koje su aktivisti postavili minama.
“Pojačanja će stići masovno, odmah i bit će raspoređena da kontrolišu područja koja su izmakla našoj kontroli posljednjih dana… da ponovo osvojimo sva područja urbanog dijela kojeg smo izgubili”, izjavio je.
Izgrednici ljuti na izbornu reformu palili su preduzeća, automobile, pljačkali prodavnice i postavljali barikade na putevima tokom tri dana, prekidajući pristup lijekovima i hrani, saopćile su vlasti.
Vlada Nove Kaledonije je u saopćenju u petak navela da ostrvo ima zalihe hrane za dva mjeseca i da je problem u distribuciji.
Francuska je proglasila vanredno stanje na ostrvu, stavila najmanje 10 osoba u kućni pritvor i zabranila TikTok.
Trojica mladih Kanaka poginula su u neredima, a 22-godišnji policijski službenik preminuo je od rane zadobijene iz vatrenog oružja.
Francuski ministar unutrašnjih poslova Gerald Darmanin kazao je u četvrtak da je policija uhapsila osobu odgovornu za ubistvo dvojice Kanaka, a Le Franc je naveo da se jedan počinilac predao i da se istraga o drugim ubistvima nastavlja.
Neredi su izbili zbog novog zakona, koji su u utorak usvojili poslanici u Parizu, kojim će se francuskim stanovnicima koji žive u Novoj Kaledoniji 10 godina omogućiti da glasaju na pokrajinskim izborima. Neki lokalni lideri strahuju da će taj potez razvodniti glasove domorodačkih Kanaka.
Izborna reforma je posljednja žarišna tačka u višedecenijskoj borbi oko uloge Francuske na ostrvu u jugozapadnom Pacifiku, oko 1.500 kilometara istočno od Australije, koje proizvodi minerale.
Pacifička konferencija crkava u petak se pridružila regionalnim međuvladinim grupama u pozivu Francuskoj da povuče ustavni zakon i navela da bi Ujedinjene nacije trebale voditi misiju dijaloga u Novoj Kaledoniji.
U saopćenju, crkve navode da je došlo do prekida dijaloga između francuske vlade i naroda Kanaka.
Pacific Elders Voice, grupa bivših lidera Pacifika, rekla je u petak da se odluke donose u Parizu bez smislenih konsultacija i da bi Francuska trebala poslušati “glasove autohtonih Kanaka i podršku za samoopredjeljenje na cijelom Pacifiku”.
(FENA)