Srbija ostaje djelomično slobodna zemlja, a istovremeno i jedna od 17 država koje su zabilježile najveći pad sloboda prošle godine i nalazi se na listi između Rusije i Sierra Leonea, pokazao je izvještaj organizacije Freedom House “Sloboda u svijetu 2024: Narastajuća šteta od problematičnih izbora i oružanih konflikata”.
U svijetu je u 2023, 18. godinu zaredom, registriran pad sloboda, s 52 zemlje u kojima je evidentiran pad političkih prava i građanskih sloboda, dok je u samo 21 zemlji primijećeno poboljšanje, navodi u godišnjem izvještaju FH, prenosi Hina navode Glasa Amerike (VOA).
Najlošije u regiji ocijenjena je Bosna i Hercegovina, a među zemljama koje su zabilježile najveći pad sloboda u prethodnoj deceniji je i Srbija, koja je u odnosu na prošlu godinu dodatno nazadovala i sada je između Venecuele i Afganistana.
Slobode u Srbiji opadaju uzastopno 10 godina, a po listi organizacije Freedom House, ove je godine, uz pad za tri poena, na 114. mjestu, što je, po ocjeni VOA, sveukupno stavlja u prvu polovinu zemalja u kojima je demokratija u konstantnom padu tokom posljednje decenije.
“Pad Srbije u 2023. u ovogodišnjem izvještaju bio je najveći pad u Evropi, u cjelini. Dakle, ne samo na Zapadnom Balkanu i ne samo globalno gledano, već u Evropi, bila je lider, nažalost, u smanjenju prava i građanskih sloboda građana”, rekla je za VOA Aleksandra Karpi, ekspertica FH-a za Balkan.
Ona je ocijenila da su na ukupnu ocjenu o Srbiji utjecali i izbori (u decembru 2023.), a da je cijena izbornih manipulacija to što je ugrožena sposobnost građana da izraze svoje probleme i učestvuju u demokratskim procesima.
Novi izvještaj je otkrio da su izborna manipulacija, ratovanje i napadi na pluralizam – miran suživot ljudi različitih političkih ideja, religija ili etničkih identiteta – ključni pokretači globalnog pada.
Pad sloboda je bio i široko rasprostranjen i ozbiljan, nadmašujući poboljšanja uočena u 21 zemlji. Sve zemlje Zapadnog Balkana su u ovom istraživanju označene kao “djelomično slobodne” – Crna Gora (69/100), Sjeverna Makedonija (67/100), Kosovo (60/100), Srbija (57/100) i BiH (51/100).
Hrvatska ima 83, a Slovenija 96 bodova te prema izvještaju spadaju u “slobodne države”, navodi VOA.
Najlošije u regiji ocijenjena je Bosna i Hercegovina, koja je svrstana u grupu zemalja koje su znatno nazadovale u posljednjih 10 godina.
Slijedi Srbija, koja bilježi najveći pad u Evropi, i za koju je istaknuto neprestano narušavanje političkih prava i sve veći pritisak na nezavisne medije.
U izvještaju je za Kosovo istaknuto nasilje u opštinama na sjeveru, koje mnoge procese dovodi u pitanje.
Sjeverna Makedonija izgubila je jedan bod u odnosu na prošlu godinu i označena je kao “djelomično slobodna država”.
U Crnoj Gori je uočeno ponovno funkcioniranje Ustavnog suda i to da građani brže stižu do pravde, zbog čega je jedna od zemalja s najvećim poboljšanjima u Evropi.
Politička prava i građanske slobode uglavnom se poštuju u Hrvatskoj koja je označena kao slobodna zemlja. A najbolje ocijenjena zemlja u regiji je Slovenija.
Od članica Evropske unije, Finska ima maksimalnih 100, a Švedska 99 bodova. Mađarska je sa 65 bodova jedina “djelomično slobodna” članica Unije.
Neslobodnih zemalja je 67, a ozbiljan pad zabilježen je u Siriji, Turkmenistanu i Južnom Sudanu.
Ključni dijelovi izvještaja za 2023:
Široko rasprostranjeni problemi sa izborima, uključujući nasilje i manipulaciju, doveli su do pogoršanja prava i sloboda. U Kambodži, Gvatemali, Poljskoj, Turskoj i Zimbabveu, aktuelne vlasti su pokušavale da kontrolišu izbornu konkurenciju, ometaju svoje političke protivnike ili ih spriječe da preuzmu vlast nakon izbora.
Širom svijeta, nasilni sukobi – često vođeni autoritarnom agresijom – uzrokovali su smrt i uništenje i ugrožavali slobodu. Puna invazija Kremlja na Ukrajinu nastavljena je drugu godinu, dodatno degradirajući osnovna prava u okupiranim područjima i izazivajući intenzivniju represiju u samoj Rusiji.
Represiju na spornim teritorijama uglavnom su vršili autokratski režimi, ali i demokratski izabrane vlade Izraela i Indije koje su bile saučesnici u kršenju osnovnih prava na Zapadnoj obali i Pojasu Gaze, odnosno u Kašmiru pod indijskom upravom.
Nagorno-Karabah je pretrpio najveći pad rezultata. Teritorija je izgubila ukupno 40 bodova na skali od 100 bodova u izvještaju nakon što je gotovo cjelokupna populacija od 120.000 etničkih Armena bila prisiljena pobjeći pod intenzivnim pritiskom azerbejdžanske vojske.
Fidži je zaradio najveće poboljšanje rezultata. Zemlja je dobila ukupno sedam bodova na skali od 100 bodova u izvještaju. Slijedi Tajland, koji je dobio šest bodova zbog konkurentnijih izbora koji su doveli do značajnih pobjeda opozicije u parlamentu, čak i ako su neizabrane snage vodeću opozicionu stranku držale izvan vlasti, izdvaja VOA ključne dijelove posljednjeg izvještaja.
Naglašava da je gotovo 38 posto ljudi na svijetu sada živi u zemljama koje su ocijenjene kao neslobodne, 42 posto živi u “djelimično slobodnim zemljama”, a samo 20 posto živi u “slobodnim zemljama”.
Analiza je obuhvatila 195 zemalja i 15 teritorija od 1. januara 2023. do 31. decembra 2023, a metodologija je izvedena iz Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima koje je Generalna skupština UN-a usvojila 1948.
(Agencije)