Globalna emisija ugljen-dioksida bi ove godine pasti za četiri do sedam posto, ovisno o snazi i dužini primjene restrikcija uvedenih zbog pandemije korona virusa, pokazuje istraživanje objavljeno u magazinu Nature Climate Change.
U istraživanju, koje su proveli evropski, američki i australski naučnici, analizirane su dnevne emisije ugljen-dioksida u 69 zemalja, 50 američkih saveznih država, 30 kineskih pokrajina i šest sektora ekonomije, koristeći podatke o korištenju energije na dnevnoj bazi i aplikacije za praćenje mobilnosti.
Svijet je 2019. godine svakog dana ispuštao oko 100 miliona tona ugljen-dioksida sagorijevanjem fosilnih goriva i proizvodnjom cementa, piše u istraživanju, prenosi Hina.
Početkom aprila ove godine dnevna emisija pala je na 83 miliona tona, što je 17 posto manje, a u nekim je zemljama došlo je do pada od 26 posto u vrijeme kada su na snazi bile najstrože mjere.
Ako uvjeti do sredine juna budu isti kao prije pandemije, dnevna emisija ove godine bit će manja četiri posto u odnosu na prošlu, a ako restrikcije širom svijeta ostanu na snazi do kraja godine, emisija ugljen-dioksida mogla bi se smanjiti do sedam posto, što bi bio najveći godišnji pad emisije od kraja Drugog svjetskog rata.
U prošlogodišnjem izvještaju Ujedinjenih naroda piše da emisija ugljien-dioksida treba padati 2,7 posto godišnje da bi se održalo globalno zagrijavanje ispod dva stepena Celzija, a 7,6 posto da bi se zadržalo ispod 1,5 stepeni.
“Ograničavanje [kretanja] stanovništva uzrokovalo je drastične promjene u korištenju energije i emisijama ugljen-dioksida”, kaže vodeća autorica istraživanja Corinne Le Quere sa Univerziteta stočna Anglija.
“Međutim ta ekstremna smanjenja vjerovatno će biti privremena jer ne reflektiraju strukturne promjene u ekonomskim, transportnim ili energetskim sistemima”, dodala je.
Najveće smanjenje emisija ugljen-dioksida u aprilu zabilježeno je u Kini, zatim u SAD-u, Evropi te u Indiji.
U zemljama s najoštrijim mjerama emisije iz zračnog saobraćaja smanjile su se 75 posto početkom aprila, dok su se emisije iz cestovnog saobraćaja smanjile 50 posto, a emisije proizvodnje električne energije 15 posto.
Emisije industrije smanjile su se oko 35 posto, iako podaci o tome nisu potpuni.
Emisije zgrada za stanovanje, međutim, povećale su se pet posto, piše u istraživanju.
“Smanjenje emisija zbog COVID-19 svakako će biti bez presedana. Ono što je manje sigurno je kako će se ekonomija oporaviti krajem 2020. i u 2021. godini”, rekao je Glen Peters iz norveškog Centra za međunarodna klimatska istraživanja CICERO i jedan od autora istraživanja.
“Dok se različite zemlje i sektori oporavljaju, nije jasno hoće li se nivoi vratiti u normalno stanje, ili ćemo možda vidjeti trajne promjene u ponašanju”, dodaje Peters.
(Agencije)