Grupa građana koja tvrdi da su njihova zemljišta i kuće ugroženi planiranom trasom autoputa na Koridoru Vc južno od Mostara, koju finansira Evropska unija, podnijela je žalbu Savjetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija.
U žalbi se navodi povreda prava na vlasništvo i učešće javnosti u donošenju odluka koje utiču na okoliš. Naglašavaju kako dio ljudi ne žali pristati na eksproprijaciju zemljišta u svom vlasništvu, dok drugi neće dobiti nikakvu naknadu, uprkos tome što imaju kuće udaljene samo par metara od planirane trase autoputa.
Dodaju kako će nekretnine koje bi ostale tik uz planirani autoput izgubiti tržišnu vrijednost, a postaće i nepodobne za stanovanje.
“Većina ljudi su već jednom kretali iz početka i ponovno graditi svoje živote nakon rata 1990-ih. Za njih bi bilo jako traumatično da sada ponovo, u poznim godinama, moraju iseliti iz obnovljenih i izgrađenih domova i graditi život iz početka”, naveli su u žalbi UN-u.
U žalbi se navodi i kako je odluka o trasiranju autoputa kroz naselja, poljoprivredna i turistička područja u dolini Neretve donesena bez javnih rasprava, kršeći lokalno zakonodavstvo i uskraćujući pogođenim ljudima priliku da imaju pravo glasa.
“S obzirom na postojanje alternativne trase koja bi išla okolnim brdima, čije odbacivanje nikada nije uvjerljivo obrazloženo, ovi ljudi smatraju da je neopravdano da autoput nanosi štetu njihovim životima i posjedima”, istaknuto je.
Njihov stav potvrdio je i mehanizam odgovornosti Evropske banke za obnovu i razvoj (IPAM EBRD) koja finansira ovu dionicu autoputa.
Početkom 2024. mehanizam odgovornosti potvrdio je da je postupak odabira trase prekršio politike Banke i preporučio analizu alternativnih usklađivanja, zajedno s novom ekološkom i društvenom procjenom Međutim, kako su naveli u saopštenju, EBRD odugovlači s otklanjanjem kršenja svojih standarda i projekat je trenutno u zastoju.
“EU i njene banke sa ponosom ističu svoje finansiranje Koridora Vc, ali mnogo manje pričaju o potrebi uključivanja i konsultiranja ljudi o izboru trase. Stoga smo se obratili UN-u da pomogne u zadržavanju prava na imovinu pogođenih ljudi, kao ključnog izvora prihoda, sigurnosti i stabilnosti, kao i prava na učešće javnosti u donošenju odluka”, kaže Azra Duraković.
Dodaje da je međunarodna zajednica pomogla ljudima da obnove život na ovim prostorima nakon posljednjeg rata, a “sada su saučesnici u uništavanju svega toga i izgradnji autoputa preko obnovljenih imanja”.
“Ovo zemljište se ne može ustupiti za ilegalnu i nelegitimnu trasu autoceste, pogotovo kada postoje razumne alternative”, poručuje Duraković.
(BHRT)