Sve češće prisustvo mladih u kladionicama aktiviralno je alarm da se moraju početi poduzimati određeni koraci.
U državi u kojoj su plate i penzije ionako nedostatne, brojni bh. građani i to što zarade usmjere u kockanje. Tako su u prošloj godini u 2.011 kladionica na prostoru Federacije BiH građani ostavili skoro dvije milijarde maraka. Najviše novca ostavili su građani Tuzlanskog kantona. Stanje alarmantno, a trend zabrinjavajući. Posebno kada se u obzir uzme činjenica da se ovisnost razvija i kod mladih ljudi koji u svijet klađenja ulaze kao srednjoškolci.
Igre na sreću za mnoge su povremeni vid zabave, no problem nastaje kada želja za tom vrstom pokušaja lake zarade i dobiti preraste u ovisnost. Neslužbeni, ali zabrinjavajući podatak je da u bh. društvu ima oko 50.000 patoloških kockara.
„Ovisnost o kockanju, odnosno, općenito ovisnost o učešću u igrama na sreću je trenutno vodeća ovisnost u društvu u Bosni i Hercegovini. Trebamo sistemski raditi i usmjeriti naše programe prema djeci i mladima, jer to su glavne ciljne grupe svih ovih štetnih industrija“, ističe za FTV Amir Hasanović, direktor Udruženja za prevenciju ovisnosti Narko-ne.
„Urađeno je prevalencijsko veliko istraživanje u Federaciji BiH, gdje smo utvrdili da je 70% mladih barem jedan put u životu igralo igre na sreću, a od toga već imamo 8% onih koji su razvili patološke kockarske probleme“, navodi Meliha Bijedić, profesorica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Tuzli.
Iako je Zakonom o igrama na sreću propisano da se kladionice, kasina te druga uplatna mjesta ne smiju nalaziti na udaljenosti manjoj od 100 metara od osnovnih i srednjih škola pa i vjerskih objekata, stvarna slika je drugačija. No, za rješavanje tog problema potrebna je reakcija federalnih institucija.
„Pretežno navike za klađenje potiču od perioda srednje škole, a mi, nažalost, zbog nadležnosti ne možemo puno da poduzmemo u vezi s tim“, naglašava Ahmed Omerović, ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona (SDA).
Sve češće prisustvo mladih u kladionicama aktiviralno je alarm da se moraju početi poduzimati određeni koraci. S tim u vezi Ministarstvo obrazovanja, Pedagoški zavod, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet te Udruženje Narko-ne iz Sarajeva potpisali su Sporazum za implementaciju programa za srednje škole za prevenciju kockanja. Program uključuje osam tematskih radionica s mladima, te interaktivna predavanja za roditelje i uposlenike škola.
„Ići ćemo na način da projekat bude što efikasniji, ne da bude tek toliko formalno proveden u smislu da obuhvati što veći broj škola, a da mi to djelimično uradimo. Nego barem da kapacitiramo dovoljan broj škola u kojima bi se u potpunosti provela aktivnost“, govori Izet Numanović, v.d. direktora Pedagoškog zavoda TK-a.
Kladionice bi od srednjih škola trebale biti udaljene najmanje stotinu metara. U praksi, na pojedinim mjestima ni tih stotinu metara nije ispoštovano, a i tamo gdje jeste, upitno je da li ta udaljenost donosi ikakve rezultate. Kladionice su pune, bez obzira na to gdje se u gradu nalazile, a na sistemskom rješenju se ne radi. Osim novca, građani u kladionicama ostavljaju i svoje vrijeme gradeći tako ovisnost o kockanju koju je izuzetno teško izliječiti.
Federalna.ba