“U vrijeme Jugoslavije muzika je nazivana kao ‘sedma republika’, veliki ujedinitelj u regiji sklonoj podjeli. Danas u maloj učionici u Mostaru muzika još uvijek spaja ljude. Kurikulum je rock’n’roll, učenici su s obje strane podijeljenog grada, a profesori su zvijezde”, piše The Guardian.
Orhan Maslo je osnovao Rock školu Mostar 2008. godine u saradnji s holandskom organizacijom “Muzičari bez granica”. Na prvom času bilo 16 učenika, a ove godine ih je 128 i više od 80 na listi čekanja. Uče svirati gitaru, bubnjeve, bas gitaru, klavijature i pjevanje, te sviraju zajedno u bendovima.
“Ne možete doći u ratnu zonu s gitarom i zaustaviti rat, ali nakon rata ako postoje grupe koje mrze jedni druge, muzika može učiniti mnogo na obnavljanju. Biramo studente sličnih sposobnosti sa istočne i zapadne strane i formiramo bendove. Imaju 40 dana da nauče prije nego škola bude domaćin koncerta na kojem pokazuju bendove javnosti i pružaju prostor u kojem se porodice učenika miješaju”, rekao je Maslo.
Koncerti privlače različite grupe ljudi, od roditelja s djecom u krilu, do djedova koji snimaju svoje unuke.
“Ovdje nije riječ samo o muzici. To je mjesto gdje svako može doći i osjećati se dobrodošlim. Vjerujte mi, nema mnogo ovakvih mjesta na Balkanu”, kazao je 24-godišnji Semin Merzić koji je završio obuku.
The Guardian piše kako na bh. sceni dominira turbo-folk muzika koja je miks regionalne narodne muzike s elektronskom i popom. Navodi da je nastala u Srbiji 1990-ih godina te da su tekstovi puni nacionalizma, seksizma i predrasuda o ženama. Rock škola Mostar nudi upravo suprotno.
Naglašava kako su mnogi mladi učenici ove škole umorni od toga da budu definirani na osnovu njihovih predaka i događaja koji su se desili prije nego što su se rodili.
“Ne razmišljamo o etničkoj pozadini, Svi se družimo, sviramo i pijemo pivo. Rat je bio prije 25 godina”, rekao je Josip Palameta, 21-godišnji vokalista jazz benda Smooth Groove.
The Guardian podsjeća kako je muzika imala veliku ulogu tokom rata u BiH, te da je tokom 44-mjesečne opsade Sarajeva pomagala građanima da ne klonu duhom. Nakon rata, muzičari su bili prvi koji su prelazili granice bivših država Jugoslavije i obnavljali vezu kulturološke komunikacije.
“Nismo imali struju, hranu, ništa, a snajper je pucao sve vrijeme. Bendovi su u to vrijeme pravili koncerte. Nismo imali karte jer nije bilo novca. Ljudi koji su dolazili na koncerte morali su trčati kroz ulice”, rekao je Samir Hodović, pjevač grupe Velahavle, prenosi Klix