U proteklih par mjeseci svjedočili smo apsurdnoj situaciji kada su u pitanju analize mulja s pročistača otpadnih voda u gradu Mostaru. Federalno ministarstvo okoliša, odbacuje nalaze Federalnog zavoda za agropedologiju i bezuvjetno, kao jedinu relevantnu, prihvaća analizu iz Zagreba za koju, gotovo horski u suradnji s Gradskom upravom Grada Mostara, tvrde da su ti rezultati izdani kao akreditirana metoda.
“Sadržaj teških materija i piralena znatno je ispod graničnih vrijednosti”, objavila je Vlada Federacije još početkom kolovoza, a sve na temelju analize mulja koji je uradila zagrebačka tvrtka Croatia Control. Ministrica Đapo, kao naručitelj analize, tu ne vidi ništa sporno.
“Kontaktirali smo ih, pitali da li imaju akreditaciju. Oni su nas uputili na Hrvatsku akreditacionu agenciju. Vidjeli smo na web stranici njihovu akreditaciju i angažirali ih. Ti su uzorci ispitani i mi smo od laboratorije u Zagrebu dobili analizu da nema PCB u mulju niti u vodi. I to je za nas faktički završena priča”, izjavila je nedavno ministrica Đapo.
Iz Udruženja Pravo na grad provjerili su što o tim istim rezultatima misle u Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji.
Pitamo se je li ministrica uopće vidjela analizu o kojoj je javno govorila. Podsjećamo, prvobitno je objavljena analiza sa nelogičnim datumima, što je u rekordnom roku ispravljeno i na stranicu Vlade postavljena je ista analiza s novim datumom.
No je li tu kraj nelogičnostima?
Mreža Naše društvo obje analize dostavila je Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji, zatražila mišljenje i saznala između ostalog sljedeće:
“Za metodu određivanja PCB u mulju niti na jednom od dva izvještaja se ne poziva na akreditaciju, odnosno ti rezultati nisu izdani kao akreditirana metoda.
Uočili smo i nejasan opis uzorka, broj i masa poduzoraka u odnosu na masu uzorka.
Na izvještajima rezultat naveden kao suma PCB nije logičan”, rečeno je iz Hrvatske akreditacije agencije.
Navodno, postoji treća verzija analize koja javnosti nije dostupna.
Pitamo ministricu Đapo, tko je napisao priopćenje koje je objavljeno na službenoj stranici Vlade Federacije. Tako se na osnovu ovakvog dokumenta usudio napisati: “Analiza ukazuje da se dehidrirani mulj može koristiti u poljoprivredne svrhe.”
Znate li ministrice gdje se već mjesecima odvozi mulj sa pročistača otpadnih voda u Mostaru? Jeste li svjesni posljedica, ukoliko je isti doista završio na poljoprivrednom zemljištu?
(AbrašMEDIA)