Uoči posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koja je najavljena za 17. maj povodom postavljanja kamena temeljca za hidroelektranu Buk Bijela, ekolozi, ljubitelji rijeka i ekstremnih sportova na vodi, upozoravaju da je neophodno da se planovi za izgradnju tri brane na gornjoj Drini u Bosni i Hercegovini zaustave i da se ova jedinstvena rijeka zaštiti, navode iz Centra za zaštitu životne sredine.
Navode da Drina i njene pritoke, između ostalih strogo zaštićenih vrsta, predstavljaju i najvažnije svjetsko stanište globalno ugrožene vrste riba-mladice (Hucho hucho), a i sve su popularnija turistička destinacija.
Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke upozorava da izgradnjom planiranih hidroakumulacija na Drini prijeti potpuno uništenje skoro 30 kilometara toka, a građanima Foče i okoline predstavlja i prijetnju po zdravlje.
“Ne samo što su Tara i Drina dugi niz godina popularne za rafting i kajakarenje, one svojom ljepotom predstavljaju prave bisere Balkana. Shodno tome, potreba za očuvanjem rijeka za buduće generacije, upravo u netaknutom obliku kakve su nama date, ne smije se dovesti u pitanje”, kazao je Bjelić.
Nataša Kovačević iz organizacije Green Home iz Crne Gore ističe da Elektroprivreda Republike Srpske tvrdi bez ikakvih dokaza da izgradnja hidroelektrane Buk Bijela neće imati prekogranični uticaj.
“Zapravo, ako akumulacija doseže do 434 metra nadmorske visine, to bi, ne samo poremetilo migraciju ugrožene mladice i drugih vrsta, već bi zapravo ušlo na teritoriju Crne Gore, jer je granica na 432,37 metara”, pojašnjava Nataša.
Podsjećamo, firma u vlasništvu Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) (49%) i Elektroprivrede Srbije (51%) planira seriju od tri hidroelektrane na gornjoj Drini; HE Buk Bijela, HE Foča i HE Paunci, ukupne snage oko 180 megavata. U julu 2017. godine potpisan je memorandum o izgradnji HE Buk Bijela s kineskom Nacionalnom aero-tehnološkom međunarodnom inženjerskom korporacijom (AVIC-ENG), no nije potpisan konačni ugovor o gradnji.
Građevinska dozvola za sada je obezbijeđena samo za pripremne radove. Osim činjenice da nije potpisan ni jedan ugovor o zajmu, pa izvor finansiranja ostaje nepoznat, nikada nije objavljena ni studija izvodljivosti, što postavlja pitanje postoji li ona uopšte?
Uprkos činjenici da Drina čini dio granice Bosne i Hercegovine s Crnom Gorom i Srbijom, od državnih institucija BiH niko do sada nije podnio zahtjev za davanje saglasnosti za izgradnju ove hidroelektrane, dok Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine još uvijek ispituje slučaj.
U decembru 2020. godine, 24 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine pokrenula su postupak pred Ustavnim sudom protiv odluke Republike Srpske o davanju koncesije za izgradnju hidroelektrana na Gornjoj Drini, budući da odluke u vezi s državnom imovinom poput rijeka na međunarodnim granicama, mogu samo biti donijete na državnom nivou.
U toku je i slučaj pred Odborom za sprovođenje Espoo konvencije zbog propusta Bosne i Hercegovine da se savjetuje sa Crnom Gorom o prekograničnim uticajima na životnu sredinu hidroelektrana na gornjoj Drini. Grupa nevladinih organizacija podnijela je žalbu Odboru u maju 2020., što je slijedila crnogorska vlada u decembru iste godine.
Postupak koji je pokrenuo Aarhus centar u Sarajevu takođe je u toku na Vrhovnom sudu Republike Srpske, tražeći da se ospori odluka Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske iz 2019. godine kojom je omogućeno ERS-u da se osloni na procjenu uticaja na životnu sredinu koja datira od prije deset godina i koja sadrži mnogo manjkavosti, umjesto da zahtijeva izradu nove studije po osnovu zahtjeva ERS-a za novu ekološku dozvolu.
Aarhus centar u BiH, Bosna i Hercegovina
Centar za životnu sredinu, Bosna i Hercegovina
Green Home, Crna Gora
Nature Lovers Montenegro, Crna Gora
NVO Da zaživi selo, Crna Gora
SRK Lipljen Pljevlja, Crna Gora
WWF Adria
(AbrašMEDIA)