‘Historija kontakta’: Genetičari ponovno pišu priču o neandertalcima i drugim drevnim ljudima

Koristeći genome 2000 živih ljudi, kao i genome tri neandertalca i jednog denisovca, međunarodni tim mapirao je protok gena između tih skupina hominina u proteklih četvrt miliona godina.

Otkako su prve kosti neandertalca otkrivene 1856. godine ljudi su se pitali o ovim drevnim homininima. Po čemu se razlikuju od nas? Koliko su slični nama? Jesu li se naši preci slagali s njima?

Nedavno otkriće skupine nazvane denisovci, koja je slična neandertalcima i koja je nastanjivala Aziju i Južnu Aziju, dodalo je novi set pitanja.

Sada međunarodni tim genetičara i stručnjaka za umjetnu inteligenciju dodaje kompletna nova poglavlja našoj zajedničkoj historiji hominina. Pod vodstvom Joshue Akeyja, profesora na Lewis-Sigler institutu za integrativnu genomiku Princetona, istraživači su otkrili historiju genetskog miješanja i razmjene koja sugerira mnogo intimniju vezu između ovih ranih ljudskih skupina nego što se dosad vjerovalo.

“Ovo je prvi put da su genetičari identificirali višestruke valove miješanja modernog čovjeka i neandertalca”, rekao je Liming Li, profesor na Odsjeku za medicinsku genetiku i razvojnu biologiju na Univerzitetu Southeast u Nanjingu u Kini.

“Sada znamo da smo tokom velikog perioda ljudske historije imali kontakt između modernih ljudi i neandertalaca”, rekao je Akey.

Hominini koji su naši najizravniji preci odvojili su se od porodičnog stabla neandertalaca prije otprilike 600.000 godina, a zatim su razvili naše moderne fizičke karakteristike prije otprilike 250.000 godina.

“Od tada do nestanka neandertalaca, to jest prije oko 200.000 godina, moderni ljudi komunicirali su s populacijom neandertalaca”, rekao je on.

Rezultati njihovog rada objavljeni su u časopisu Science.

IBDmix i priča o čovječanstvu u pokretu

Istraživači su koristili alat koji su dizajnirali prije nekoliko godina pod nazivom IBDmix, koji koristi tehnike mašinskog učenja za dekodiranje genoma.

S IBDmixom Akeyjev tim identificirao je prvi val kontakta prije otprilike 200.000-250.000 godina, drugi val prije 100.000-120.000 godina, a najveći je bio prije otprilike 50.000-60.000 godina.

To je u oštrom kontrastu s prethodnim genetskim podacima. “Do danas, većina genetskih podataka sugerira da su moderni ljudi evoluirali u Africi prije 250.000 godina, ostali tamo sljedećih 200.000 godina, a onda se odlučili raspršiti iz Afrike prije 50.000 godina i naseliti ostatak svijeta”, rekao je Akey.

“Naši modeli pokazuju da nije bilo dugog razdoblja zastoja, već da smo nedugo nakon što su se pojavili moderni ljudi migrirali iz Afrike i također se vraćali u Afriku”, rekao je.

“Za mene je ovo priča o širenju, da su se moderni ljudi kretali i susretali neandertalce i denisovce mnogo više nego što smo prije mislili.”

Ta vizija čovječanstva u pokretu podudara se s arheološkim i paleoantropološkim istraživanjima koja sugeriraju razmjenu kultura i alata između skupina hominina.

Populacija neandertalaca manja nego što se ranije mislilo

Ključne uvide ovi istraživači su dobili tako što su tražili DNK modernog čovjeka u genomima neandertalaca, umjesto obrnuto.

Shvatili su da su potomci tih prvih valova parenja neandertalaca i modernog čovjeka morali ostati s neandertalcima, stoga nisu ostavili nikakav trag u živim ljudima. “Budući da sada možemo uključiti neandertalsku komponentu u naše genetske studije, vidimo ta ranija širenja na načine na koje prije nismo mogli”, rekao je Akey.

Posljednji dio slagalice bilo je otkriće da je populacija neandertalaca čak manja nego što se prije vjerovalo.

Genetičko modeliranje tradicionalno koristi varijacije – raznolikost za veličinu populacije. Što su geni raznolikiji, to je populacija veća. Ali koristeći IBDmix Akeyjev tim pokazao je da značajna količina te očite raznolikosti dolazi iz DNK sekvenci koje su dobivene od modernih ljudi, s njihovom puno većom populacijom.

Kao rezultat toga, efektivna populacija neandertalaca smanjena je s oko 3 400 reproduktivno sposobnih individua na oko 2 400.

Zajedno ova nova otkrića daju sliku o tome kako su neandertalci nestali, prije nekih 30.000 godina.

“Ne volim reći ‘izumiranje’, jer mislim da su neandertalci bili u velikoj mjeri apsorbirani”, rekao je Akey.

Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA