Stanje demokratije u Hrvatskoj najlošije je u posljednjoj deceniji zbog deficita u demokratskom upravljanju, kaže se u najnovijem godišnjem izvještaju američke nevladine organizacije Freedom House o razvoju demokratije u 29 tranzicijskih zemalja.
Freedom House, koji se bavi istraživanjem i podupiranjem demokratije, slobode i ljudskih prava u svijetu, objavio je svoj redovni godišnji izvještaj “Zemlje u tranziciji”, koji govori o stanju demokratije u 29 postkomunističkih država u Evropi i Aziji, prenosi agencija Hina.
Države se u istraživanju Freedom Housea ocjenjuju u sedam kategorija: izborni proces, civilno društvo, nezavisnost medija, nacionalna demokratska vladavina, lokalna demokratska vladavina, zakonodavstvo i nezavisnost sudstva i korupcija. Najbolja ocjena je jedan, a najlošija sedam.
Države su na osnovu dobijenih ocjena svrstane u pet kategorija: učvršćene demokratije, poluučvršćene demokratije, tranzicijske vlade ili hibridni režimi, poluučvršćeni autoritarni režimi i učvršćeni autoritarni režimi.
Hrvatska je dobila ukupnu ocjenu 3,75, što je njen najlošiji rezultat od 2009. godine i pripada kategoriji poluučvršćenih demokratija.
U izvještaju za Hrvatsku posebno se ističe pad ocjene u kategoriji demokratskog upravljanja na nacionalnom nivou (s 3,50 na 3,75), što se pripisuje slučaju “Agrokor” i načinu na koji su vlasti rješavale taj problem. Po FH-u, taj slučaj otkrio je duboku disfunkcionalnost u odnosima političke elite i poslovnih interesa i povećao sistemski rizik za regionalnu privredu.
Dodaje se i da u Hrvatskoj jačaju “neliberalne grupe” koje Vlada i predsjednica Hrvatske tolerišu ili čak podržavaju.
U ostalih šest kategorija Hrvatska stagnira.
Najbolje je općenito ocijenjen sektor civilnog društva (2,75, isto kao i prošle godine), gdje FH spominje “živu” 2017. godinu. Navodi se da je Vlada pod pritiskom desničarskih grupa i Katoličke crkve neodlučna u provođenju reforme obrazovanja, spominju se problemi u provođenju prava žena i LGBT grupa, iskazuje se zabrinutost krajnje desnim tendencijama nekih grupa i slučaj postavljanja HOS-ove ploče s ustaškim pozdravom u Jasenovcu.
Kao pozitivno se navodi mirnija proslava godišnjice “Oluje” u Kninu, koju FH inače ocjenjuje “visoko nabijenim političkim događajem”.
Hrvatska nije napredovala ni po pitanju slobode medija (ocjena je ostala na 4,25). FH to obrazlaže činjenicom da političke i ekonomske snage i dalje pokušavaju utjecati i kontrolisati tri najveće televizije (HRT, RTL, Nova TV), ali i dnevne novine Jutarnji list, Slobodnu Dalmaciju, Večernji list i Novi list.
U izbornom procesu Hrvatska je ocijenjena tricom, demokratsko upravljanje na lokalnom nivou ostalo je na 3,75, a stanje korupcije na 4,25.
Općenito najlošiju ocjenu opet je dobilo pravosuđe i njegova nezavisnost (4,5). Za to su “zaslužni” politiziranost Državnog sudskog vijeća (DSV), tijela koje imenuje sudije, i suđenja poput onoga Tomislavu Horvatinčiću, koji je oslobođen optužbe za ubistvo dvoje Italijana na moru, što je izazvalo zgražanje hrvatske javnosti, piše FH.
Ove godine, drugu godinu zaredom, FH među tranzicijskim zemljama bilježi više država s učvršćenim autoritarnim režimom nego učvršćenih demokratija.
Od zemalja regije u učvršćene demokratije uvrštena je Slovenija (2,07), a polučvrste demokratije, uz Hrvatsku, jesu Bugarska (3,39), Rumunija (3,46), Mađarska (3,71), Crna Gora (3,93) i Srbija (3,96).
Trećoj kategoriji pripadaju Makedonija, Bosna i Hercegovina (4,64), Albanija i Kosovo, te Moldavija, Ukrajina i Gruzija, koje su dobile ocjene između četiri i pet.
Rezultat Srbije pada četvrtu godinu zaredom i prijeti njenom statusu polučvrste demokratije.
Makedonija je ostvarila napredak u ukupnom demokratskom razvoju.
(Agencije)