Iako Švicarska nikada nije imala kolonije, ona po pitanju robovlasništva nije bila neutralna, već je više švicarskih obitelji steklo bogatstvo zahvaljući robovima.
Prema pisanju švicarskog dnevnika Blick, poznata obitelj Escher iz Zuericha, čiji član Alfred Escher se smatra ‘ocem’ moderne Švicarske, imala je velike plantaže kave na Kubi, gdje su im radili robovi.
Također i druge poznate obitelji diljem zemlje stekle su bogatstvo trgovinom robova, obitelji koje i danas imaju velik utjecaj u zemlji, prenosi Tanjug, pozivajući se na Blick.
“Eksploatacija robova je učinila bogatom Švicarsku”, tvrdi Karl Rechsteiner, predsjednik zaklade “Cooperaxion”, koja je sudjelovala u izradi baze podataka o Švicarcima koji su sudjelovali u trgovini robovima.
Ističe da je više o 260 osoba, obitelji i trgovačkih društava iz Švicarske već identificirano.
Držanje robova na plantažama
“Palače obitelji DuPeyrou ili de Pourtales u Neuenburgu oslikavaju blagostanje stečeno na taj način”, objasnio je Rechsteiner.
Te obitelji, kao i mnoge druge imućne obitelji, imale su važne uloge u držanju robova na plantažama, pretežno na Karibima i u Južnoj Americi.
Također, i u “transatlantskom trokutu”, u europskoj trgovini robovima, kojim su dominirale kolonijalne sile Francuska i Engleska, Švicarci su radili velike poslove.
“Švicarske obitelji i trgovačka društva bila su među važnim akterima u transatlantskoj trgovini robovima”, kaže i Harald Fischer-Tine, profesor povijesti modernog svijeta na fakultetu ETH u Zuerichu.
Brojni Švicarci, prema njegovim riječima, držali su i udio u francuskim kompanijama koje su se bavile trgovinom robovima, a u jeku trgovine robovima držali su čak i do 30 posto udjela, više nego francuski kralj.
Arhivi ‘pod ključem’
Kao i u drugim zemljama, nakon rasnog nasilja u SAD-u, i u Švicarskoj je pokrenuta rasprava o spomenicima osobama koje se dovode u vezu s trgovinom robova iz Afrike.
Fischer-Tine ukazuje da se blagostanje Švicarske može dovesti u vezu s trgovinom i korištenjem robova.
On ističe da su prihodi od trgovine robovima doprinijeli nastajanju prosperirajuće tekstilne privrede i time industrijalizaciji zemlje.
Budući da financijske institucije i kompanije drže i dalje pod ključem svoje arhive, teško je utvrditi točne brojke utjecaja trgovine robovima na stjecanje blagostanja Švicarske, navodi Blick.
Brojni izvori, kako dodaje, su i uništeni pa je povjesničarima nemoguće točno utvrditi gdje je završio novac stečen trgovinom robovima.
(Agencije)