Indijska svemirska agencija izvijestila je da je u ponedjeljak uspješno lansirala dugo očekivanu misiju na Mjesec, koja je odgođena u prošli ponedjeljak nedugo prije lansiranja zbog tehničkog problema.
Raketa “Chandrayaan 2”, koju je izradila Indijska svemirska istraživačka organizacija – ISRO, lansirana je u 14:43 sati po mjesnom vremenu, odnosno u planiranih 11:13 sati po srednjoevropskom vremenu.
Lansiranje je emitirano uživo u TV programu i na društvenim mrežama, prenosi Hina.
Indijci se nadaju da će njihova misija, vrijedna oko 150 miliona dolara, biti prva na južnom polu Mjeseca.
Otklonjen tehnički problem
Odbrojavanje je obustavljeno 15. jula 56 minuta prije lansiranja, pošto je “uočen tehnički problem u sistemu lansiranja”, objavio je tada ISRO.
Indijski mediji su izvijestili da je krivac za odgodu lansiranja bilo curenje iz boce s helijem u kriogenički raketni motor.
Kvar je u međuvremenu otklonjen. Indija će, ako misija protekne kako je predviđeno, postati tek četvrta zemlja koja je uspješno sletjela na Zemljin prirodni satelit.
“Chandrayaan 2” (Mjesečeve kočije 2) trebao je biti lansiran sa tropskog otoka Andhre Pradesha, nakon desetljeća dugog razvoja i samo pet dana prije 50. godišnjice prvog slijetanja na Mjesec, ali to se nije ostvarilo.
Gotovo svi dijelovi “Chandrayaana 2” dizajnirani su i izrađeni u Indiji.
‘Pragyan’ među kraterima
Indija je upotrijebila svoj najmoćniji raketni lanser GSLV Mk III, koji je lansirao 2,4 tone težak orbiter s rokom trajanja od otprilike godinu dana.
Svemirska letjelica prenosi 1,4 tone tešku platformu za slijetanje “Vikram”, koja, opet, prenosi 27 kilograma težak lunarni rover “Pragyan” na ravnicu između dva kratera na Mjesečevu južnom polu.
Direktor indijske ISRO-a K. Sivan rekao je da će “Vikramovo” završno slijetanje, koje će trajati 15 minuta, predstavljati “najnapetije trenutke, jer Indija nikada do sada nije pokrenula tako kompleksnu misiju”.
Sivan je pojasnio da će misija tražiti znakove vode te “fosilne zapise ranoga Sunčevog sistema”.
Usprkos relativno malom budžetu, postavlja se pitanje zašto Indija kreće u osvajanje Mjeseca, a zemlja se još uvijek bori s glađu i siromaštvom, no u igri je nacionalni ponos.
Među svemirskim liderima
Premijer Narendra Modi obećao je da će ljudsku misiju poslati u svemir do 2022. godine.
Većina stručnjaka kaže da su geostrateški ulozi mali, ali da indijski niskobudžetni model može “osvojiti” sektor komercijalnih svemirskih letova.
“Glavno pitanje koje bi trebali postaviti sebi u ovom kontekstu nije treba li Indija pokrenuti tako ambiciozne svemirske pothvate, već može li sebi Indija priuštiti njihovo ignoriranje”, rekao je K. Kasturirangan, bivši direktor ISRO-a.
Indijska je težnja da bude među liderima u istraživanju svemira, dodao je.
Sjedinjene Američke Države su na 15 misija “Apolla”, uključujući šest koje su sletjele na Mjesec, potrošile oko 100 milijardi dolara u današnjoj vrijednosti novca.
Kineska letjelica “Chang’e 4” sletjela je na Mjesec u martu, što je koštalo 8,4 milijarde dolara.
Slijetanje početkom septembra
Rusija, prva zemlja koja je organizirala uspješno slijetanje na Mjesec bez čovjeka 1966. godine, potrošila je, preračunato u današnje vrijednosti, preko 20 milijardi dolara na misije 1960-ih i 1970-ih.
Lansiranje je tek početak putovanja od 384.000 kilometara, a ISRO se nada da će “Mjesečeve kočije 2” na južni pol Zemljinog saatelita sletjeti 6. ili 7. septembra, kako je i planirano, uprkos jednosedmičnoj odgodi lansiranja.
Misija bi trebala pokazati koliko je napredovalo putovanje svemirom od “velikog koraka za čovječanstvo” Neila Armstronga i misije “Apolla 11” prije 50 godina.
(Agencije)