Inicijativa ‘Sjeme je naše ljudsko pravo’ traži odgodu donošenja Zakona o sjemenu

Inicijativa “Sjeme je naše ljudsko pravo” u četvrtak je od saborskih zastupnika zatražila da ne podrže prijedlog zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, upozorivši da nije izrađen u skladu s propisima i da će negativno utjecati na obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Član izvršnog odbora i stručnog vijeća Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva Život i član Hrvatske poljoprivredne komore Robert Hadžić je na konferenciji za novinare kazao kako traže odgodu donošenja zakona kao i izmjenu nekih njegovih članaka, navodi Hina.

Tako traže izmjenu članaka 2. i 3. u kojem se definira sjeme s poljoprivrednog gospodarstva te članka 16. za koji traže potpuno izuzeće, smatrajući da stavlja dodatni teret poljoprivrednicima.

Njime će, kaže, najviše biti oštećeni ratari i proizvođači krumpira, jedine grane poljoprivrede u kojima smo samodostatni. “Svaki ratar koji želi posijati pšenicu iz svojeg sjemena, to će sjeme morati biti certificiranog izvora i morat će ga vozit na doradu, što je ogroman trošak”, kazao je.

Znatan porast troškova proizvodnje, kako navode iz inicijative, ugrozit će i proizvođače u sektorima mesa i mlijeka gdje nam je samodostatnost oko 50 posto, a koji siju ratarske kulture za vlastite potrebe ishrane stoke.

Prijedlog zakona o sjemenu izravno negativno utječe na više od 100 tisuća poljoprivrednih gospodarstava, poručili su iz inicijative.

Upozorili su i kako prijedlog novog zakona o sjemenu krši pravo na očuvanje lokalnog sjemena, a ograničavanje poljoprivrednicima da sami uzgajaju sjeme dovest će do povećanja ulaganja u proizvodnju, poskupljenjem hrane i zatvaranjem brojnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG).

Tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača Sunčana Pešak je kazala kako je tržište sjemena u svijetu vrlo koncentrirano i kontrolira ga svega sedam kompanija.

Dok FAO naglašava važnost čuvanja sjemena na gospodarstvu kao i tradicijskih znanja o njegovom uzgoju te tvrtke nas uvjeravaju da ne znamo proizvesti sjeme i da bez njih ne možemo proizvesti hranu. To ne smijemo dopustiti, kazala je.

Iz Inicijative su ponovili kako je Hrvatska ovisna o uvozu sjemena, a dodatno otežavanje uzgoja sjemena na gospodarstvima i povećavanje ovisnosti o uvozu smanjuje otpornost prehrambenog sustava u situacijama krize.

Inicijativu Sjeme je naše ljudsko pravo, kako navode, podržalo je 134 udruga poljoprivrednih proizvođača sa više od 25 tisuća članova, a kasnije im se pridružilo još 30 tisuća zabrinutih građana, poljoprivrednika i predstavnika znanstvene zajednice.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković krajem prošlog tjedna je istaknula kako zakon nije prijetnja autohtonim hrvatskim sortama, niti ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.

“Propisana su izuzeća (…) koja se odnose i na ekološku proizvodnju i na one sorte koje će biti na nacionalnoj sortnoj listi kakvu sada nemamo, ali i na druge sorte koje nemaju uvjet za to. Želimo konačno djelom pokazati da brinemo o našim čuvanim autohtonim sortama kojih gotovo da i nema. Danas je svega 0,5 posto sjemena hrvatskog podrijetla. To je loše i to želimo popraviti”, kazala je Vučković.

Inače, donošenje novog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja nedavno su poduprli Hrvatsko agronomsko društvo (HAD), Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) te Društvo agronoma Osijek ističući važnost kvalitetnog sjemena za poljoprivrednu proizvodnju.

Kazali su i kako će novi zakon on donijeti niz poboljšanja za poljoprivredne proizvođače, sektoru oplemenjivanja i sjemenskoj proizvodnji.

Napominju i kako u prijedlogu novog Zakona nisu uočili nedorečenosti ili zabrane po pitanju proizvodnje vlastitog sjemena na vlastitom gospodarstvu za autohtone i tradicijske sorte. Stoga tumačenja u kojima se spominje zabrana upotrebe autohtonog sjemena starih sorti i njihovih proizvoda smatraju neispravnim.

(Agencije)