Australijski sud donio je istorijsku odluku da Aboridžini ne mogu biti deportovani iz te zemlje i kada nisu njeni državljani, prenosi Tanjug.
To bi moglo imati značajne posljedice po priznanje prava pripadnika starosjedelačkih naroda, pišu svjetski mediji, piše Radio slobodna Evropa (RSE).
Visoki sud saopštio je da Aboridžini ne mogu biti deportovani iz Australije pošto po zakonu imaju specijalan status, ističe BBC, ukazujući da se presuda smatra istorijskim trenutkom za priznanje prvih australijskih stanovnika.
Slučaj je povezan sa žalbom dva strana državljana s aboridžinskim korjenima kojima je prijetila deportacija zbog njihovih krivičnih dosijea. Rođeni na Novom Zelandu i u Papui Novoj Gvineji došli su u Australiju kao djeca i imali su stalni boravak u toj zemlji.
Prema, kako navodi britanski servis, kontroverznom australijskim zakonu, stranci moraju izgubiti pravo da žive i rade u zemlji ako su osuđeni na jednu ili više godina zatvora.
U odluci Visokog suda, koju su podržale četiri sudije, dok su tri bila protiv, navodi se da aboridžinski Australijanci “nisu zahvaćeni” ustavnim odredbama o stranim državljanima. “Aboridžinski Australijanci imaju specijalnu kulturnu, istorijsku i duhovnu vezu s teritorijom Australije”, pa se po zakonu ne mogu klasifikovati kao “stranci”.
Aboridžini nisu priznati u ustavu i Australija nikada nije postigla sporazum sa svojim starosjedelačkim narodima, ukazuje BBC i ističe da se presuda, iako će utjecati na mali broj ljudi, smatra korakom napred za pravno priznanje starosjedelačkih Australijanaca.
Slučaj je veliki poraz za deportaciona ovlaštenja australijskog ministarstva unutrašnjih poslova i značajan razvoj starosjedelačkih prava Australijanca, ocjenjuje Guardan.
Odlukom Visokog suda da Aboridžini imaju specijalan status u ustavnom pravu, ističe list, vjerovatno će imati posljedice daleko iznad postojećeg zakona o njihovom postojbinskom pravu na zemlju.
Vršilac dužnosti ministra za imigracije Alan Tudge rekao je da će vlada razmotriti odluku, dodajući da će Ministarstvo unutrašnjih poslova takođe razmotriti najbolje metode da se ispitaju drugi slučajevi na koje može uticati presuda.
Jedan od sudija je ocijenio da bi klasifikovanje osobe aboridžinskog porijekla kao stranca bilo “cijepanje organske cjeline društva u paramparčad”.
Odlukom da za starosjedelačke Australijance ne važe odredbe o strancima, takođe je prepoznata nova kategorija “pripadnika” – nekoga ko nije ni stranac ni državljanin, ukazuje Guardian.
Ključna presuda za zaštitu Aboridžina od deportacije narušila je kampanju populističke vlade premijera Scotta Morrisona za borbu protiv kriminala koju su kritikovali branioci ljudskih prava, ocjenjuje Washington Post.
Slučaj, koji je, kako navodi američki list, u suštini sukob između australijskog priznanja istorijske nepravde nad prvobitnim stanovnicima i sve većeg modernog neprijateljstva prema ljudima sa strane koji se smatraju prijetnjom društvu, prvi je put da su sudovi presudili protiv sve izraženije politike protjerivanja dugogodišnjih žitelja koji su osuđeni na najmanje godinu dana zatvora.
Visoki sud je donio istorijsku odluku u procesu za deportaciju državljanina Papua Nove Gvineje Daniela Lovea i Novog Zelanda Brendana Thomsa koji se identifikuju kao australijski Aboridžini, ukazuje agencija France press.
To je prvi put da je australijski sud razmatrao da li vlada ima ovlaštenje da deportuje pripadnike starosjedelačkih naroda, ali je takođe, kako ukazuje AFP, dotakao sporno pitanje kako je aboridžinstvo definisano zakonom.
Love je odslužio kaznu zatvora zbog nasilnog napada, dok je Thoms bio u zatvoru zbog porodičnog nasilja. Obojica su živjela u Australiji otkad su bili djeca i imaju po jednog roditelja iz starosjedelačkih naroda. Poslije presude, međutim, zasad je samo Thoms bezbjedan od deportacije, dok će Love morati da pruži dodatne dokaze.
Sud je Thomsa, koji je već priznat kao vlasnik tradicionalne aboridžinske zemlje, prihvatio kao Aboridžina. S druge strane, ukazuje AFP, sudije nisu mogle da se usaglase da li Love prolazi trostruki test pripadnosti starosjedelačkim narodima koji razmatra biološko porijeklo, samoidentifikaciju i priznanje iz tradicionalne zajednice.
Njihova pravna zastupnica je rekla da je uvjerena da će moći da dokaže i status Lovea kao prihvaćenog člana aboridžinske zajednice i da ima “biološki dokaz” da je potomak Prvih Australijanaca.
(Agencije)