Mladi u Hrvatskoj iskazuju nepovjerenje u političke institucije i medije te nisku zainteresiranost za politiku i izbore, a demokraciju u Hrvatskoj vide kao lažnu, pokazalo je istraživanje “Mladi, mediji i demokracija” predstavljeno u četvrtak u organizaciji Centra Miko Tripalo.
Po prvi puta su prikazani podatci anketa provedenih među studentima Fakulteta političkih znanosti, u dobi od 18 do 29 godina, koji prikazuju percepciju i angažman mladih o političkim temama.
“Rezultati ankete nam daju temporalnu perspektivu, a to je zapravo jedna depresivno- statična perspektiva”, komentirao je profesor Fakulteta političkih znanosti Kosta Bovan anketu koja se provodila u razdoblju od 25 godina, od 1995. do 2020.
Rezultati su pokazali da je među mladima neprekidno “nisko zadovoljstvo” s demokracijom u Hrvatskoj. Ispitivalo se i povjerenje u političke institucije i medije, a rezultati su pokazali nepovjerenje među mladima koje je kroz godine sve veće.
Dio ankete se bavio i političkim znanjem među studentima, a postotak točnih odgovora od 2012. do 2020. je “u stabilnom padu”. Zainteresiranost za politiku i izbore, uz određene skokove 1999. i 2020., također je stabilno i nisko.
Zbog niskih i problematičnih rezultata, provedeno je i nadopunjujuće istraživanje o tome kako mladi razumiju ključne političke ideje.
Bovan: Važno je kako mladi razumiju ideju demokracije
“Važno nam je bilo ustanoviti kako mladi razumiju ideju demokracije, što su to mediji i kakvu ulogu u društvu imaju novinari i građani, a to je nešto što se ne vidi u rezultatima ankete koji predstavljaju kvantitativne pokazatelje”, rekao je Bovan.
U svrhu istraživanja, proveli su se polustrukturirani intervjui s 24 mlade osobe, od 18 do 29 godina, iz Zagreba, Splita, Rijeke, Vodnjana, Pule, Osijeka i Varaždina i s njima se razgovaralo o tome što za njih znače određeni politički termini i ideje.
Na pitanje o tome kako sudionici razumiju demokraciju, pokazalo se da imaju usko razumijevanje demokracije koje skoro isključivo vežu s izbornom procedurom i idejom nadzora kojeg građani imaju nad političarima.
“Kada su sudionici govorili o jednakosti prava i o slobodama, i dalje su se te ideje instrumentalno razumjeli u kontekstu izbora”, objasnio je Bovan.
“Ne može moj glas vriditi, ako tvoj ne vridi”, jedan je od odgovora sudionika o viđenju demokracije iz perspektive jednakosti, a iz perspektive slobode “Meni to znači pravo slobode izbora”.
Sudionici istraživanja su imali pozitivno stajalište o demokraciji kao sustavu, no, ono gdje vide problem su negativne strane demokracije koje se događaju u Hrvatskoj.
“Demokraciju u Hrvatskoj vide kao izopačenu demokraciju i lažnu demokraciju”, zaključio je Bovan.
(Hina)