Centalna njemačka finansijska institucija, naručila je studiju kako bi ispitala svoje korijene. Istraživanje je pokazalo da je banka, osnovana nakon Drugog svjetskog rata, utemeljena na prošlosti usko isprepletenoj s nacističkom strankom.
Njemačka Bundesbanka rasvijetlila je svoje nacističke korijene u pregledu istraživanja objavljenom u petak i obećala da nikada neće dopustiti da bude iskorištena na sličan način.
Centralna banka objavila je detalje o tome kako je Reichsbank finansirala ratne napore Adolfa Hitlera i kako je bila upletena u izrabljivanje, izvlaštenje i konfiskaciju.
Bundesbank je naručila opsežnu studiju o historiji centralnog bankarstva u Njemačkoj između 1924. i 1970. godine.
Rezultati pokazuju da je prethodnik Bundesbanke, Reichsbank, odigrao značajnu ulogu u funkcioniranju nacističkog režima između 1933. i 1945. godine.
Pomogao je finansiranje naoružanja za rat i omogućio finansijsko iskorištavanje teritorija koje je okupirala Njemačka, kao i evidentiranje i obradu zaplijenjene imovine. Istraživači su otkrili da je banka bila duboko upletena u konfiskovanje i prodaju jevrejske imovine.
Reichsbank je čak rukovala zlatom i stranom valutom oduzetom od onih koji su ubijeni u koncentracijskim logorima i logorima za istrebljenje.
“Reichsbank je djelovala kao dragovoljna marioneta i primatelj ukradene robe u kontekstu finansijskog holokausta”, rekao je Albrecht Ritschl, profesor ekonomske historiji na London School of Economics, jedan od dvojice vodećih historičari koji su bili angažirani.
Bivši zaposlenici Reichsbanke koji su prošli denacifikaciju primljeni su na radna mjesta nakon Drugog svjetskog rata. To je prvo bilo u prvoj nasljednici Reichsbanke osnovanoj 1948., Bank deutscher Länder, a zatim u Bundesbank nakon njenog osnivanja 1957. godine.
Mnogi menadžeri Reichsbanke ostali su na svojim mjestima, odražavajući situaciju u mnogim javnim institucijama nasljednicima Njemačke nakon rata.
“Stepen kontinuiteta u smislu onoga što bismo mogli nazvati funkcionalnom elitom stoga je jednak onome koji se vidi u ministarstvima i drugim javnim institucijama”, rekao je koautor Magnus Brechtken s Instituta za savremenu historijuu Münchenu.
Međutim, studija je otkrila da nema kontinuiteta kada je u pitanju sama institucija, pri čemu niti jedna od banaka sljednica nije pravna sljednica Reichsbanke. Svo zlato Reichsbanke zaplijenili su saveznici, a sadašnji zlatni posjedi Bundesbanke rezultat su viškova koje Njemačka bilježi od 1950-ih.
“Sama Bundesbank se kritički osvrnula na prošlost. Ono što je do sada nedostajalo je široka slika politike njemačke centralne banke prije, tokom i nakon Drugog svjetskog rata. To je slika koju sada imamo”, rekao je predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel.
Nagel je rekao da su istraživači osigurali “riznicu uvida i otkrića” koja će uskoro biti u potpunosti dostupna javnosti.
“Njihov rad prati kako su bankari postali voljni saradnici kriminalnog režima. To pokazuje koliko su bili osjetljivi na rasizam, antisemitizam i antidemokratsko razmišljanje Nikada više manjine ne bi smjele biti isključene i podvrgnute državnoj tiraniji. Nikada se više ne bi smjelo dopustiti državnim tijelima poput centralne banke da gaze demokratske vrijednosti”, kazao je Nagel, piše DW.
Agencije