Šta su izvinjenja nizozemske vlade i kralja Willema-Alexandera značile za historiju ropstva u Surinamu?
Sada kada se godina obilježavanja bliži kraju razne afro-surinamske organizacije u Surinamu rade procjenu. Kakva je bila priča u Surinamu tijekom protekle godine?
Kralj se 1. jula prošle godine ne samo izvinio, već je zatražio i oprost. To je potaknulo grupu maronskih vođa, domorodačkih vođa i vođa afro-surinamskih zajednica da napišu pismo Rutteu i kralju.
U pismu je, između ostalog, navedeno da su izvinjenja primljena, riječi saslušane i da će vlasti i potomci razgovarati kako na to odgovoriti.
“Ako se ponudi isprika, onda naravno i druga strana mora prihvatiti ili odbiti ispriku”, kaže teolog Frank Jabini. “Odgovor i proces koji vodi do njega mogu imati iscjeljujući učinak i na žrtve i na počinitelje.”
Krutu
Zajedno sa sociologom Helmutom Geziusom širom zemlje se održavaju sastanci s vođama zajednica i njihovim potomcima. Ova druženja i susreti organiziraju se na svoj, tradicionalan način za vrijeme tzv. krutua.
“U raznim selima i unutar zajednica, ljudima se daje prilika da pričaju o svojim zajednicama. Sastanci se mogu održavati više dana i na kraju će se donijeti odluka, a mi ćemo govoriti jednim glasom”, kaže Jabini.
Helmut Gezius ističe duhovni aspekt vezan za ove krute. “Isprika nije ponuđena samo nama kao potomcima, nego i precima. Dakle, i oni su uključeni.”
To će se dogoditi u Surinamu iduće godine, ali još nije jasno koliko će takav proces trajati i kada će se zapravo formulirati odgovor na izvinjenja.
“Stvarno želimo odvojiti prostor i vrijeme za ovo, jer je vrlo intenzivno. Štoviše, ovo je jednokratno: odgovor će biti jednom zauvijek.”
Ono što Gezius i Jabini već vide jeste da razgovori o ropstvu i izvinjenja izazivaju veliku pometnju. Ropstvo je trauma i tabu o kojem se dugo vremena jedva govorilo, ali koji se osjeća svuda u surinamskom društvu, smatraju oni.
Siegmien Staphorst je predsjednik NAKS-a, najstarije afro-surinamske kulturne i društvene organizacije. Ona žali što nije uspostavljen nikakav kontakt sa Surinamom uoči izvinjenja Nizozemske.
“Stoga vjerujemo da je sada red na nas i treba nam dati svaku priliku da napravimo vlastite analize i poduzmemo vlastite akcije. Želimo formulirati kako vidimo našu budućnost s Nizozemskom kada je riječ o izvinjenjima.”
Izvinjenje se veže uz iznos od 200 miliona eura, od čega je 66 miliona eura namijenjeno projektima surinamskih organizacija.
Još uvijek nije jasno kako će se ta sredstva tačno potrošiti. U tu svrhu sada je uspostavljena Platforma za historiju ropstva u Surinamu, čiji je koordinator bivši ministar i ekonomist Silvano Tjong Ahin. Još nije poznato kada će novac biti pušten iz Nizozemske.
Organizacije iz Surinama mogu prijaviti projekte putem DNB fonda De Nederlandsche Bank.
“Mislim da je dobro da se ovo koristi, ali sada je naglasak na kratkoročnim projektima od šest mjeseci ili godinu dana”, kaže Staphorst.
Međutim i sama je više za višegodišnje planove razvoja. To bi trebali shvatiti i donatori, smatra ona. “Tada možete ostvariti mnogo veći utjecaj. Na primjer, s obrazovanjem o našoj vlastitoj historiji. Historija Surinama mora se ponovno napisati u knjigama koje se nude u školama. Trebalo bi pokrenuti i više izvannastavnih dugoročnih projekata o historiji ropstva u Surinamu.”
U međuvremenu se u Surinamu pitaju kakve će biti posljedice imenovanja nove vlade za postignute dogovore i izvinjenja. Poznato je da je stranka kao što je PVV protiv izvinjenja za historiju ropstva i da bi radije da se one ponište i da se novac ne stavi na raspolaganje.
Staphorst: “Pretpostavimo da do toga dođe, i dalje ćemo morati nastaviti s vlastitim programima oporavka kako bismo se riješili učinaka stoljeća ropstva.”
Izvor: NOS
Prevod: AbrašMEDIA