Od sjevera do juga jadranskog mora temperatura je ovoga lipnja više nego ugodna za kupanje, točnije temperature su trenutačno tri ili više stupnjeva Celzijusa više u odnosu na prosjek za ovo razdoblje, odnosno prvu polovicu lipnja.
U utorak ujutro već u 8:00 sati u gradu Krku, Splitu i Puli mjerilo se 26 stupnjeva. Od 2008. do 2015. prosječna temperatura površinskog sloja Jadrana porasla je za 1,25 stupnjeva, a taj trend ubrzanog zagrijavanja ne staje, piše portal Index.
Intenzivno zagrijavanje mora, rekao je za zagrebački portal Ivica Vilibić iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo, posljedica je vrlo visokih temperatura zraka koje su kontinuirano visoke još od sredine travnja.
“Uz to, u ovom razdoblju nije bilo izraženijih epizoda bure, koja inače uzrokuje uzdizanje hladnijeg mora iz dubljih slojeva i miješanje mora uz našu obalu. Sumarno, možemo reći da su temperature u ovom dijelu godine najviše u posljednjih stotinjak godina”, rekao je Vilibić.
Plitka mora, u koja spada i Jadransko more, navodi, brže osjećaju klimatske promjene od oceana jer je, kako kaže, tromost oceana mnogostruko veća od tromosti obalnih mora.
Vilibić kaže da klimatski modeli predviđaju porast ekstremno toplih razdoblja u cijelom Sredozemlju, kako u atmosferi tako i u moru.
“Trenutna mjerenja to potvrđuju. Dakle, klimatske promjene su sadašnjost, a ne samo budućnost. Predviđanja kažu da će prosječna temperatura zraka u području Jadrana, ako se emisija stakleničkih plinova značajno ne smanji, porasti za 4 do 5 stupnjava Celzijusa”.
Visoke temperature, kaže, djelovat će i na živi svijet u moru i na čovjeka, u pozitivnom i u negativnom smislu – povišena temperatura zraka i mora u proljeće će vjerojatno pogodovati produljenju turističke sezone, no s druge strane to može biti opasnost za neke ugrožene skupine ljudi poput srčanih bolesnika.
Porast temperature također uzrokuje jače isparavanje, što u kombinaciji sa smanjenjem oborina ljeti te intenzivnijim turizmom može rezultirati problemima u opskrbi pitkom vodom i negativan utjecaj na poljoprivredu.
U moru će porast temperature pogodovati pojedinim vrstama, poput onih iz toplih mora, ali štetiti vrstama ih hladnijim mora, kao što su škampi.
“Neke od invazivnih vrsta će se udomaćiti u Jadranu, dok će neke druge nove vrste vjerojatno povremeno migrirati u Jadran. Uz to, pojačano zagrijavanje vjerojatno će uzrokovati širenje stupca mora, odnosno dodatno pojačati porast razine mora”, objašnjava splitski fizičar.
Vilibić je zajedno sa suradnicima objavio više radova koji pokazuju da hladne zime i jake bure uz hrvatske obale imaju vrlo važnu funkciju u pokretanju struja i stvaranju gustih voda obogaćenih kisikom u Jadranu, zbog čega imaju veliki značaj ne samo za organizme u dubljim dijelovima Jadrana nego i za susjedna mora.
“Ovogodišnja sezona bura i hladnoće bila je neuobičajena jer se javila na kraju zime, odnosno početkom ožujka. Istovremeno, veći dio zime bio je topliji od prosjeka. Definitivno, ekstremi, odnosno izmjenjivanje izuzetno toplih i hladnih razdoblja, danas su učestaliji nego prije nekoliko desetaka godina”.
Sigurno je, kaže, da će Jadran postati topliji i slaniji.
“Strujanje će biti slabije, donos kisika u duboke slojeve mora bit će slabiji, što će imati značajan utjecaj na živi svijet na dnu mora, temperatura zraka bit će viša kao i učestalost toplinskih valova, ekstremi poput toplinskih valova, izraženih oborina, bujičnih voda, poplavljivanja obalnih područja, bit će učestaliji. To će imati značajan utjecaj na živi svijet, na čovjeka i na njegove aktivnosti. Koliki će biti utjecaj ovisi i o tome hoćemo li biti sposobni prilagoditi se klimatskim promjenama, odnosno načiniti održivo društvo u smislu eksploatacije prirodnih resursa. Obzirom na sadašnje ponašanje političara i nacije, koju nije baš previše briga za ono što nam je dano, nisam siguran u svijetlu budućnost. No jednom kad dosegnemo dno, a valjda će i to doći, možda će i suživot s prirodom biti ostvariv, kako u području Jadrana tako i u svijetu”, zaključuje Vilibić.
(Agencije)