Jednodnevni posjetitelji u Mostaru se zadržavaju kraće od pet sati te prosječno potroše oko 25 eura, kazao je Feni viši stručni suradnik u Turističkoj zajednici Hercegovačko-neretvanske županije Ramiz Bašić, upozorivši da na području cijelog kantona nedostaje turističko-ugostiteljskih radnika svih profila.
“Najnovija istraživanja pokazala su da jednodnevni posjetitelji Mostaru u prosjeku potroše cca 25 eura i od toga najviše na kupovinu 11 eura, dok su na ugostiteljske usluge u prosjeku izdvajali 14 eura”, rekao je Bašić.
Za razliku od njih, dodao je, gosti koji ostvare noćenje u Mostaru (ili u nekom drugom mjestu u Hercegovini) u prosjeku troše 74 eura po osobi, od čega najviše potroše na izdatke za smještaj (57 posto ili prosječno dnevno 42 eura, ako se radi o hotelskom gostu), a znatni su i izdatci i za kupnju te ugostiteljske usluge izvan smještaja (po 17 posto, ili 13 eura za pojedinačnu vrstu izdataka).
S druge stane, izdatci za kulturu iznosili su u prosjeku četiri eura po osobi na dan, a ostali oko dva eura.
Također, istraživanja su pokazala da turisti u Mostaru, ostvare 2,5 noćenja pri čemu je većina ostvarila do tri noćenja (80 posto).
Jednodnevni posjetitelji se u Mostaru najčešće zadrže manje od osam sati, njih 91 posto, a u prosjeku nešto kraće od pet sati, kazao je Bašić, dodavši kako se najduže zadržavaju jednodnevni posjetitelji iz Hrvatske (pet sati u prosjeku).
Napomenuo je kako o ukupnoj potrošnji na području HNK-a turistička zajednica nema podatke.
Bolja posjećenost stranih turista
Po podacima Agencije za statistiku BiH, u Bosni i Hercegovini u ožujku 2022. turisti su ostvarili 83.472 posjeta, što je više za 12,3 posto u odnosu na februar 2022. i za 97,5 posto više u odnosu na mart prošle godine.
Turisti su u martu ove godine ostvarili 179.613 noćenja, što je više za 3,1 posto u odnosu na februar 2022. i za 80,4 posto više u odnosu na mart lani.
“Slične pokazatelje, odnosno znatno povećane postotke i broja posjeta i broja noćenja imamo i u našem kantonu u prvim mjesecima ove godine, a većina turističkih radnika također očekuje dobru turističku sezonu”, istaknuo je Bašić.
Broj noćenja stranih turista bio je manji za 6,3 posto u odnosu na februar 2022. i za 139,4 posto veći u odnosu na mart 2021. godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Znači, naveo je viši stručni suradnik u Turističkoj zajednici HNK-a, imamo značajno povećanje stranih posjeta, što naročito ohrabruje turističke radnike.
U strukturi noćenja stranih turista u martu 2022. najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Srbije (23,7 posto), Hrvatske (20,9 posto), Slovenije (7,4 posto), Turske (4,6 posto), Njemačke (4,3 posto) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (4,0 posto) što je ukupno 64,9 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 35,1 posto noćenja, a slična je struktura posjeta i Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Luksuzni turizam
Govoreći o luksuznom, tj. elitnom turizmu i onome što se pod njime podrazumijeva, Bašić je kazao kako se na području HNK-a o njemu uopće ne može govoriti, no da s druge strane luksuzni smještaj iz godine u godinu privlači sve veći broj gostiju.
“Kada govorimo o luksuznom smještaju, možemo spomenuti luksuzne vile, odnosno kuće za odmor koje se nalaze najviše u okolici Mostara i koje se izdaju po mnogo većim cijenama za jednu noć nego ostali ‘klasični’ smještaj. Ovaj vid turizma u Hercegovini iz godine u godinu privlači sve veći broj gostiju pa se tako u zadnjih godinu dana i izgradilo dosta luksuznih objekata čak i na mjestima za koje se mislilo da neće nikada nitko doći”, napomenuo je Bašić.
Nedostatak turističkih radnika
Drži da turističkom sektoru HNK-a nedostaje turističko-ugostiteljskih radnika svih profila.
Zbog povećanog turističkog prometa i broja gostiju tijekom predsezone i očekivano “dobre” turističke sezone, Bašić naglašava kako vlasnici turističkih objekata izražavaju potrebu za kvalitetnim turističkim radnicima.
Posebna ponuda
Uz najpoznatije turističke znamenitosti, bogatu kulturno-povijesnu baštinu, kao posebnu ponudu u HNK-u, viši stručni suradnik u Turističkoj zajednici izdvojio je spuštanje niz kanjon Rakitnice u Općini Konjic i rafting rijekom Neretvom.
(FENA)