Ujedinjene nacije objavile su godišnji izvještaj za 2024. godinu sa prognozama kakva bi ona mogla biti po pitanju klimatske krize. Stoga, prognoze i nisu baš najbolje.
U svom izvještaju, UN navodi kako će klimatske katastrofe biti sve veće, cijene hrane i dalje će biti visoke, a sve će to biti krunisano ekstremnim vremenskim prilikama.
Također, u godišnjem izvještaju je predstavljeno i to kako bi svjetska ekonomija mogla izgledati ove godine, ali da počnemo od početka.
Ovogodišnji izvještaj prikazuje kako klimatska kriza, kako je izvještaj definiše, pogoršava ionako ne baš najbolje ekonomske izglede.
“Klimatska kriza koja se razvija i ekstremni vremenski događaji negativno će uticati na poljoprivrednu proizvodnju i turizam, dok će geopolitička nestabilnost i dalje negativno utjecati na nekoliko podregija… posebno na Sahel i Sjevernu Afriku”, navodi se u izvještaju o svjetskoj ekonomskoj situaciji i izgledima za 2024. godinu.
U predgovoru izvještaja koji je pisao generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, on kaže da ulaganja u klimatske akcije i održivi razvoj užasno opadaju. Prema njegovom mišljenju, glad i siromaštvo su u porastu, a isto tako rastu i podjele između zemalja što dalje onemogućava postizanje dogovora.
El Nino se nastavlja i u 2024. godini
Tokom 2022. i 2023. godine, visoke cijene hrane uticale su na kvalitet života ljudi širom svijeta. UN kaže da će se visoke cijene hrani zadržati u Africi, Južnoj Aziji i Zapadnoj Aziji.
Proizvodnja hrane se, naravno, oslanja na vremenske uslove i tu na scenu stupa El Nino koji bi ponovo, kao i u 2023. godini, mogao stvoriti probleme. Podsjetit ćemo, El Nino je zagrijavanje površine okeana u centralnom i istočnom tropskom Tihom okeanu i može poremetiti normalne vremenske prilike na globalnom nivou.
U 2024. godini, UN predviđa da će El Nino uticati na obrasce padavina u mnogim azijskim zemljama, uzrokujući ekstremne suše ili poplave i posljedično na poljoprivrednu proizvodnju. Očekuje se, također, da će ovi uticaji vremenskih prilika biti nesrazmjerno ozbiljni u zemljama u kojima poljoprivreda ima najveći uticaj na BDP.
Kiša često prati sušu, a UN kažu da je suša najvjerovatnija u Centralnoj Americi, Južnoj Aziji, Jugoistočnoj Aziji, Južnoj Africi i Sahelu. Oluje i uragani mogli bi se pojaviti u centralnom Pacifiku, a kiše bi mogle uticati na ekvatorijalnu obalu Južne Amerike.
Za borbu protiv klimatskih promjena potrebno je više novca
UN u godišnjem izvještaju kažu da je “povećanje finansiranja klimatskih promjena ključni prioritet”. U istom kontekstu, navodi se da tekuće finansije ostaju daleko ispod potrebnog nivoa zelenih investicija kako bi se ograničio porast temperature na 1,5 stepeni iznad predindustrijskih nivoa, kako je i navedeno u Pariškom sporazumu iz 2015. godine.
Autori izvještaja smatraju da je svake godine potrebno više od 4,8 milijardi eura samo za transformaciju globalnog energetskog sektora.
Osim finansiranja, još jedan ključni prioritet je pomoć najugroženijim zemljama te se tako navodi da je od “vitalnog značaja jačanje klimatskih akcija širom svijeta”.
Zemlje u razvoju doživljavaju najgore posljedice klimatskih promjena, ali ove zemlje su također prinudno zaustavljene u svom napretku jer često duguju toliko novca da nema dovoljno viška da bi izvršile nužne adaptacije na klimatske promjene. Zbog toga je istaknuto to da je potrebno njima prioritetno pomoći, kako je prethodno i navedeno.
Na kraju, izvještaj se može zaključiti time da je potrebna “efikasna međunarodna razvojna saradnja”. Bez toga, zemlje u razvoju (posebno one koje su najsiromašnije i najugroženije) neće moći da se zaštite od klimatske katastrofe koja se razvija.
(Agencije)