“Kamene livade” ograđene kamenom ogradom uobičajena su praksa u Hercegovini. Tako je i u Kljuni, nevesinjskom selu, gdje su većina livada u potpunosti kamene.
Stanovništvo od takvih livada nema gotovo nikakve koristi.
– Ovo je samo prizor za oči. Mi ovo volimo, ali svako voli ono gdje se rodio. Meni su čudne bosanske livade koje nemaju kamena, iako su plodne i vrlo korisne – kazao je Feni stanovnik Kljune Džemal Omerika.
Osim skromne ispaše za ovce i koze, ”kamene livade” nemaju nikakvu funkciju. Nekada su imale, kuće su bile građene od kamena, ali sada je kamen zamijenio industrijski materijali, zbog lakše i brže ugradnje.
– Površinski kamen je izgorio od sunca i rasipa se, ali onaj iz zemlje je odličan za gradnju – pojašnjava Omerika, navodeći da se nekada ručno vadio i klesao, sve do masovnije pojave mašina za obradu i bagera.
Kaže da su kamene kuće i štale kvalitetnije, jer su zimi tople, a ljeti hladne.
– Ovdje su zime teške, ali kada se kameni zid debljine 60 centimetara ugrije, nema zime – navodi Omerika, koji živi u jednoj od nekoliko preostalih kamenih kuća u Kljuni.
Omerika kao i veći dio stanovništva Kljune bavi se uzgojem ovaca, što im je primarna djelatnost. Kaže da je u ovakvom kraju najlakše raditi sa ovcama. Uzgoj krava, dodaje Omerika, također je prihvatljiv, ali otežavajuća okolnost je prodaja mlijeka.
Prizor ”kamenih livada” koje su ograđene kamenom ogradom može se vidjeti cijelim putem iz Kljune prema Mostaru, preko Podveležja.
(FENA)