Aarhus centar u BiH svim snagama se zalaže za ukidanje koncesija za izgradnju malih hidroelektrana na našim rijekama. Poseban naglasak stavljamo na samoinicijativne ponude od strane investitora koje i predstavljaju najveći problem.
Podsjećmo, u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama u članu 4. stav (1) predložili smo da se doda novi pojam koji glasi: ““[m]ala hidroelektrana (mHE)“ – hidroenergetski objekat instalisane snage do i uključivo 10 MW,“ kao i da se u članu 6. doda novi stav (2) koji glasi: “[k]oncesije za male hidroelektrane do i uključivo 10MW se obustavljaju.“ Također, smatramo da se ovaj prijedlog izmjena zakona treba i dodatno izmjeniti u odnosu na samoincijativne ponude od strane investitora, što je gotovo isključiva praksa u slučaju izgradnje mHE ne samo u FBiH, već u cijeloj zemlji.
Samoinicijativna ponuda, definisana je članom 28. gdje stoji da: “[u] slučaju da ponuđač ministarstvu podnese prijedlog za koncesiju za koju nije raspisan javni tender, ministarstvo procjenjuje da li postoji javni interes za tu koncesiju“ Zakon o koncesijama Federacije BiH (“Službene novine Federacije BiH,“ br. 40/2002 i 61/2006).
Što se tiče mHE, u praksi u 99% slučajeva samoinicijativna ponuda investitora se ocijeni da je “od javnog interesa.“ Iz tog razloga, smatramo da se pod hitno mora izmijeniti Zakon o koncesijama u FBiH (a pojedinačne zakone kantona uskladiti s novim zakonom o koncesijama FBiH) na način da se obustavi izdavanje koncesija za mHE do 10 MW, kao i da se onemogući postupak samoinicijativne ponude od strane investitora u postupku zaključivanja koncesijskih ugovora za ova postrojenja.
Tim povodom, razgovarali smo sa delegatkinjom u Domu naroda FBiH, Sanelom Klarić.
Aarhus: Smatrate li da su samoinicijativne ponude za mHE problem i da se njihov postupak treba pod hitno onemogućiti na način da se izmjeni Zakon o koncesijama u FBiH?
Sanela: Da, smatram da su samoinicijativne ponude za mHE problem te da se njihov postupak treba onemogućiti na predloženi način. Mada ja lično smatram da treba usvojiti novi Zakon o koncesijama FBiH u skladu sa svim zahtjevima četvrtog energetskog paketa, direktivama zaštite okoliša, novim Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i drugim važnim aktima. Novim zakonom bismo zaštitili prirodu ne samo kada su u pitanju naše rijeke nego i drugi resursi i prirodna bogatstva a koja su postojećim Zakonom o koncesijama FBiH ugrožena.
Aarhus: Na koji način ćete kao delegatkinja u Domu naroda FBIH pridonijeti onemogućavanju postupka samoinicijativne ponude za mHE?
Sanela: Stojim na raspolaganju da pošaljemo u proceduru izmjene i dopune Zakona o koncesijama u skraćenom postupku. Odmah po formiranju nove Vlade FBiH ću poslati inicijativu da se u proceduru pošalje novi Nacrt Zakona o koncesijama koji ćemo kroz javne rasprave dovesti do optimuma i nadam se usvojiti.
Aarhus: Na koji način Vam nevladin sektor može dodatno pomoći u ovom procesu?
Sanela: Nevladin sektor je krucijalan partner u zastupničkom poslu. Samo zajedničkim zalaganjima, razumijevanjem, saradnjom mi možemo uz podršku medija uticati na promjenu svijesti i veću odgovornost donosioca odluka. Puno je posla pred nama te svako udruživanje sa zajendničkom vizijom je jedini način da se pitanja okoliša shvate kao važan segment održivog razvoja našeg društva. Svoj dosadašnji rad sam oslanjala na konstruktivnu i saradnju sa NVO te ću tako i nastaviti.
Ovim putem želimo da se zahvalimo Saneli Klarić na do sada konkretno učinjenim koracima koje je imala u prošlom mandatu kao zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH te po pitanju podizanja svijesti i informisanja javnosti o štetnosti izgradnje mHE na bh. rijekama.
Pozivamo sve njene kolege da prate Sanelin primjer i zajedno sa NGO sektorom na prvo mjesto stave interes građana i zaštitu prirodnih bogatstava koje naša zemlja ima.
Razgovor je rađen u okviru projekta Prekini lanac korupcije:“Zaštitimo rijeke!” koji je dio šireg programa “Podrška građanima u borbi protiv korupcije” implementiranog od strane CCI uz finansijsku podršku USAID“. Sadržaj intervjua je isključiva odgovornost Resursnog Aarhus centra i ne mora nužno održavati stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Izvor: Aarhus.ba