Dok klimatske promjene zagrijavaju jug Evrope, turizam se polako seli prema sjeveru. U skladu s Agendom Evropske unije za turizam do 2030. godine, zemlje nastoje svoje turističke sektore učiniti zelenijim, digitalnijim i održivijim, a neke čak preusmjeravaju fokus na promociju manje tradicionalnih destinacija. U isto vrijeme, drugi pronalaze načine za ublažavanje tereta prekomjernog broja turista na popularnim destinacijama, navodi se u zajedničkom tekstu novinskih agencija FENA, AFP, ANSA, Agerpres, dpa, EFE i STA.
Prema podacima Evropske službe za klimatske promjene Copernicus, ovaj juli bio je najtopliji ikad zabilježen, a zamjenica direktora tog instituta Samantha Burgess, pozivajući se na podatke Međuvladinog odbora za klimatske promjene, rekla je da ovako toplo nije bilo najmanje 120.000 godina.
Regije koje primaju veliki broj turista također su najteže pogođene klimatskim promjenama. U Grčkoj su hiljade turista evakuirane u julu s otoka Rodos i Krf koji su poharani požarima izazvanim zagušljivo vrućim vremenom. Italija je također bila izložena toplinskim valovima na otoku Sardinija koji se topio na temperaturama od 48 stepena Celzijusa.
Da li će turiste ubuduće privlačiti Švedska ili Irska umjesto Sredozemlja? Istraživanje Evropske komisije za putovanja (ETC), krovne organizacije evropskih turističkih organizacija i tijela, nagovijestilo je prve promjene. Međutim, prema istraživanju, Španija je i dalje omiljena destinacija za ljude koji žele putovati od juna do novembra. Slijede Francuska, Italija, Grčka i Hrvatska.
S jedne strane, “trenutno nema promjena u ponašanju prilikom rezervacija zbog dugotrajnog toplinskog vala u južnoj Evropi”, kaže predsjednik njemačkog turističkog udruženja DRV Norbert Fiebig.
S druge strane, od 6.000 ispitanih ljudi širom Evrope, manje od 10 posto njih planira putovanje na Mediteran u odnosu na prošlu godinu. Nasuprot tome, Češka, Bugarska, Irska i Danska bilježe rast popularnosti. ETC to pripisuje putnicima koji traže manje gužve i blaže temperature.
– Očekujemo da će tokovi putovanja u Evropi biti pod većim uticajem nepredvidivih vremenskih uvjeta u budućnosti – kazao je izvršni direktor ETC-a Eduardo Santander, dodajući da je vjerovatnije da će putnici izbjegavati južna odredišta tokom toplinskih valova.
– To bi moglo dovesti do toga da više Evropljana bude privučeno odredištima u srednjoj i istočnoj Evropi u potrazi za nižim temperaturama tokom ljetnih mjeseci – istaknuo je, a tada bi južna odredišta mogla imati više putnika u proljeće i jesen.
Studija Evropske komisije pokazuje da bi se ponašanje putnika moglo promijeniti. U njoj se navodi da postoji jasan uzorak sjever-jug u promjenama turističke potražnje, pri čemu sjeverne regije imaju koristi od klimatskih promjena, a južne regije su suočene sa značajnim smanjenjem turističke potražnje.
Svjesna ove stvarnosti pogoršane klimatskom krizom, Španija želi unaprijediti svoju prirodnu baštinu, poput šuma ili rezervata biosfere, kako bi pokušala prekinuti svoju uobičajenu sliku. Vladina agencija za promociju turizma nedavno je istaknula potrebu da se zemlja pretvori “u odredište s više proizvoda”, osim samo sunca i plaže.
Za državnu turističku agenciju taj proces mora uključivati transformaciju španskog turističkog sektora – svrha koja je također uključena u Agendu EU-a za turizam 2030., koja posebno naglašava potrebu postavljanja zelene i digitalne tranzicije u centar turističkog sektora zemlje.
Slovenija već godinama fokusira napore u jačanju turističke industrije, nadovezujući se na slogan zelene destinacije. Sa šumovitim područjima, obiljem vode, mogućnostima za aktivan odmor u prirodi i urbanim turizmom, Slovenija postaje sve popularnija destinacija, ali ne za masovni turizam.
Ključni izazovi uključuju održivi turizam, održivu mobilnost, lokalno proizvedenu zdravu hranu i odgovarajuće ljudske resurse. Uvođenjem održivih praksi stanovništvo će također moći lakše prihvatiti pritiske turizma koji je posljednjih godina problem u najpopularnijim turističkim odredištima poput Bleda i Bohinja.
Regionalni uvjeti utiču na uspješnost turizma
Bosna i Hercegovina ima veliki turistički potencijal, posebno u području planinskog i riječnog turizma. Međutim, ovaj potencijal više prepoznaju međunarodne razvojne organizacije koje izdvajaju značajna sredstva za razvoj i promociju tih potencijala, nego domaće institucije. BiH također prati globalne trendove povećanja interesa turista za hladnije krajeve.
Ono što karakterizira ovu regiju su izuzetno povoljne cijene aranžmana, te očuvane prirodne ljepote, no problemi proizlaze iz loše saobraćajne infrastrukture i nestabilne političke situacije. Malo je učinjeno na promociji turističkih potencijala Bosne i Hercegovine u svijetu, a ono što je učinjeno nije sistemski implementirano.
Što se tiče klimatskih promjena, vjerovatno jedini donekle pozitivan uticaj ima “produžena ljetna sezona”, jer se sve više turista odlučuje za ljetovanje u junu i tako smanjuje pritisak na vrhuncu sezone, kazao je predsjednik Rumunskog udruženja turističkih agencija (ANAT) Dumitru Luca.
Blaže zime zadnjih godina povećale su turistički promet u mjesecima između novembra i marta. Skijališta, međutim, trpe zbog toplijih zima, pa čak i kad imaju sisteme za proizvodnju umjetnog snijega često moraju prihvatiti poraz u borbi s temperaturama koje su stalno iznad nule, dodao je.
Zaštita destinacija od prekomjernog turizma
Na vrhuncu ljetne sezone, uske uličice kultnog francuskog Mont-Saint-Michela obično su prepune ljudi. No kad dođe kasno poslijepodne, te iste staze koje se strmo uzdižu gotovo su puste.
Dilema je to koju dijele deseci drugih mjesta popularnih među turistima u Francuskoj i drugdje u Evropi, koja su tokom ljetnih dana puna posjetitelja, ali su prazna navečer i izvan sezone, često na štetu lokalne privrede.
Mali francuski otok Brehat ovo ljeto ograničio je broj posjetitelja nakon što je na njegove stjenovite obale u jednom danu stiglo čak 15 puta više ljudi. Otok, koji je dom za samo 377 stalnih stanovnika, dio je EU mreže za očuvanje Natura 2000 čiji je cilj promocija biodiverziteta zaštitom staništa najosjetljivijih vrsta.
UNESCO je također nedavno preporučio da se Venecija doda na popis svjetske baštine u opasnosti. Navode da se grad suočava s “nepovratnom” štetom od niza prijetnji, uključujući klimatsku krizu i masovni turizam, dodajući da talijanske vlasti moraju učiniti više kako bi ga zaštitile.
Preporuka će biti iznesena na sastanku UNESCO-vog Odbora za svjetsku baštinu u Rijadu, Saudijska Arabija, u septembru. Venecija je UNESCO-va baština od 1987. godine.
Ravnoteža za lokalne ekonomije
Grad Pariz saopćio je da njihova stroga ograničenja na uslugu online smještaja Airbnb djeluju, ukazujući na manje kršenja kodeksa ove godine u glavnom gradu Francuske, ali i na strože kazne. Upotreba Airbnb-a dramatično je porasla posljednjih godina širom svijeta, s uslugom koja korisnicima omogućava pronalaženje smještaja u privatnom smještaju, a ne u hotelu.
Godine 2021. Pariz je dobio odobrenje suda za ta ograničenja, navodeći da je u skladu sa zakonima Evropske unije. Glavni grad Francuske bit će domaćin ljetnih Olimpijskih igara 2024. godine kada se očekuje vrhunac cijena smještaja.
Međutim, u Rumuniji se kritiziraju fiskalne mjere u vezi s naknadama i porezima o kojima raspravlja izvršna vlast u Bukureštu. Turistički djelatnici tvrde da će se povećanje oporezivanja u turizmu odraziti na cijene, što će ograničiti potrošnju i pozicionirati Rumuniju na treće mjesto u Evropi po PDV-u, iza Danske i Velike Britanije.
Jedna stvar oko koje se stručnjaci u sektoru turizma slažu je da će se turizam promijeniti. Iako je pandemija Covid-19 drastično smanjila broj turista, sektor se sada približava nivoima prije pandemije – a time i novim izazovima. Uticaj klimatskih promjena, potreba da se sektor učini održivijim i potraga za rješenjima za prekomjerni turizam držat će sektor na nogama.
(Sadržaj teksta se temelji na izvještajima novinskih agencija koje su dio Evropske Redakcije (European Newsroom – ENR) zajedničkog projekta 18 evropskih novinskih agencija, među kojima je i Federalna novinska agencija (FENA) kao jedina agencija iz Bosne i Hercegovine.)
(FENA)