Klimatske promjene predstavljaju poseban rizik za borove koji rastu u suhim područjima, pokazala je nova studija Univerziteta Istočne Finske, sprovedena u urbanoj rekreacijskoj šumi u Helsinkiju.
Smrtnost drveća se povećala u 21. stoljeću. Ovaj fenomen je prvenstveno potaknut sušom, toplinskim valovima, štetočinama i šumskim požarima, koji su postali češći s klimatskim promjenama.
Studija, objavljena u časopisu Urban Forestry and Urban Greening, istražuje faktore koji doprinose smrtnosti drveća u urbanoj rekreacijskoj šumi u Helsinkiju, poznatoj kao Helsinki Central Park. Smještene u borealnoj zoni, glavne vrste drveća koje se nalaze u ovoj urbanoj šumi uključuju norvešku smreku, obični bor i srebrnu brezu.
Istraživači su koristili podatke snimljene iz zraka u razdoblju od 16 godina, od 2005. do 2021., kako bi vizuelno identificirali mrtva stabla bez korištenja umjetne inteligencije. Uporedili su zapažanja o odumiranju stabala s podacima o vrstama drveća, tipovima tla, uvjetima temperature i padavina te indeksima jačine suše.
Studija također olakšava procjenu budućih rizika. Naprimjer, ona pokazuje da borovi koji rastu u suhim područjima imaju posebno visok rizik od smrtnosti stabala.
Za smreke najveći budući rizik od smrtnosti predstavlja europski smrekov potkornjak (Ips typographus), čije veličine populacije, stope razmnožavanja i broj generacija brzo rastu u borealnim, hemiborealnim i umjerenim šumama zbog klimatskog zagrijavanja.
Njihovi nalazi mogu pomoći u planiranju i zoniranju, te u zaštiti dobrih i klimatski otpornih mjesta rasta drveća.
Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA