Klimatske promjene prijete milijardi djece u svijetu i u posljednjem desetljeću nije se poboljšao standard maloljetnih osoba, objavila je nevladina organizacija KidsRights u godišnjem izvještaju, prenosi agencija Hina pozivajući se na AFP.
Pandemija je ostavila velike posljedice na maloljetne osobe koje su ponekad bile lišene hrane ili lijekova zbog poremećaja u zdravstvenom sektoru, pri čemu je umrlo gotovo 286.000 djece mlađe od pet godina, navodi nizozemska nevladina organizacija.
Organizacija svake godine objavljuje tabelu „KidsRights Index“ svrstavajući 185 država prema kriterijima poštivanja Međunarodne konvencije o pravima djeteta, a na temelju podataka Ujedinjenih naroda.
Prva mjesta na ljestvici u klasifikaciji za 2022. godinu zauzimaju Island, Švedska, Finska i Nizozemska, a na samome dnu su Centralnoafrička Republika, Sijera Leone, Afganistan i Čad.
Studija iz 2022. godine „zvoni na uzbunu za sadašnje i buduće generacije djece“, saopćio je Marc Dullaert, osnivač i predsjednik organizacije KidsRights.
„Brze klimatske promjene danas prijete budućnosti djece i njihovim temeljnim pravima. Nije bilo većeg napretka u poboljšanju života djece u posljednjem desetljeću, a osim toga, pandemija je teško narušila njihova sredstva za život.“
Prvi put u dva desetljeća, broj djece koja rade premašio je 160 miliona, što je porast od 8,4 miliona u posljednja četiri desetljeća, navode iz “KidsRights Index” koji je tabelu sastavio uz pomoć Univerziteta Erasmus iz Rotterdama.
Prošle godine Švicarska je bila na drugom mjestu, no ove je godine pala na 31. poziciju „zbog nedovoljne primjene načela ‘djetetov je interes na prvom mjestu’ u odlukama koje se tiču djece“, navodi nevladina organizacija.
U izvještaju su prozvane i druge zemlje, na primjer Nigerija koja je zauzela 175. mjesto zbog visoke stope smrtnosti žena pri porodu, a Crna Gora je na 49. mjestu zbog slabe procijepljenosti djece.
(Agencije)