Koledž ujedinjenog svijeta (UWC) u Mostar je došao 2006. godine. Iako je u početku zamišljen kao kratkoročan projekt, četrnaest godina kasnije i dalje je tu, a u međuvremenu kroz njega je prošlo više od tisuću srednjoškolaca sa svih strana svijeta.
UWC pokret razvio se kao ideja 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća, u vrijeme hladnoratovske podijele svijeta, na temelju rada njemačkog obrazovnog eksperta Kurta Hahna koji je zastupao ideju da srednja škola treba biti priprema za život, a ne samo za sveučilište, kazao je u razgovoru za Fenu ravnatelj UWC-a Mostar Dženan Hakalović.
– Atlantic College, prva škola budućeg UWC pokreta, otvorena je 1962. godine u Walesu. Ideja je bila spojiti mlade ljude koji su voljni upoznati vršnjake s one strane “željezne zavjese”. Fokus je bio na učenicima od 16 do 19 godina i išlo se na koncept škole rezidencijalnog tipa gdje će učenici bili smješteni zajedno – kazao je Hakalović.
Do 80-ih godina otvorene su škole u Svazilendu, Kanadi, Indiji, Italiji, Singapuru. Svaka od tih škola imala je neki svoj koncept koji je bio specifičan za tu školu. Npr. u Svazilendu to je bila škola koja je u vrijeme aparthejda pružala mogućnost učenicima različitih rasa da idu u istu školu.
UWC pokret je iz godine u godinu rastao, a početkom 2000-ih godina osjetila se potreba da jedna takva škola otvori svoja vrata u Bosni i Hercegovini.
– Škola je otvorena 2006. u Mostaru, iako je prvobitna ideja bila da se škola osnuje u Sarajevu. Međutim, pojavile su se neke dileme da Sarajevo možda nije adekvatno mjesto i onda je u fokus došao Mostar kao grad u kojem se osjetila potreba za jednom takvom institucijom – podsjetio je prvi čovjek mostarskog UWC-a.
UWC Mostar od tada svake godine upisuje stotinu učenika, od kojih otprilike petina dolazi iz Bosne i Hercegovine, a ostali sa svih strana svijeta. Koledž je rezidencijalna škola, učenici imaju osiguran besplatan smještaj, hranu i školovanje.
Nastava se izvodi po programu međunarodne mature za treći i četvrti razrede srednje škole, i to na engleskom jeziku.
Hakalović je pojasnio da je nastavni plan koncipiran po principu šest grupa predmeta, a učenici biraju po jedan predmet iz svake od tih grupa.
– U usporedbi s domaćim školama naš program je puno “skučeniji”. Umjesto 16 predmeta naši učenici izučavaju njih šest, ali tih šest predmeta proučavaju puno intenzivnije. Oni tako dobiju spektar znanja koji je dovoljno uzak za neku vrstu specijalizacije, a opet im se daje određena širina općeg znanja – kazao je ravnatelj UWC-a Mostar.
Po njegovim riječima, kada je mostarski UWC otvoren 2006. godine okupljen je iskusni međunarodni nastavni kadar kako bi u prvih nekoliko godina rada prenio svoje iskustvo na lokalne nastavke.
– Prvih četiri-pet godina omjer stranih i domaćih nastavnika bio je otprilike pola-pola. U međuvremenu taj se omjer promijenio u korist domaćih predavača, tako da smo sada negdje na postotku 20 do 25 posto stranog kadra što je neki naš standard s obzirom da se radi o međunarodnoj školi – dodao je Hakalović.
Program međunarodne mature prihvaćen je širom svijeta i univerzalno priznat, a velika prednost onih koji se školuju na UWC-u je činjenica da im se nakon stjecanja međunarodne diplome otvara mogućnost besplatnog studiranja u inozemstvu.
– Naša komparativna prednost je u tome što smo prepoznati među filantropski organizacijama koje pružaju našim učenicima mogućnost stipendiranja za njihovo daljnje školovanje na nekim od najprestižnijih svjetskih sveučilišta – kazao je Hakalović.
Posebnost UWC-ovih škola su izvannastavne aktivnosti koje su obvezne za sve učenike. Aktivnosti su podijeljene u tri cjeline od kojih dvije – kreativne i sportske aktivnost – korespondiraju s izvannastavnim aktivnostima zastupljenim u bh. školama, poput dramskih, novinarskih, sportskih i drugih sekcija.
– Najvažniji segment izvannastavnih aktivnosti je služba u zajednici, a to je nešto što bi se moglo usporediti s volonterskim radom. Fokus je na suradnji s mostarskim institucijama, radu s mladima i marginaliziram skupinama, poput djece s posebnim potrebama, romskom djecom i slično – pojasnio je ravnatelj.
Povezivanje teorijske nastave s konkretnim djelovanjem u društvu temeljno je načelo rada škola UWC-ova pokreta.
– Ideja je da sve ono kroz što naši učenici prolaze za vrijeme svog školovanja, kontakt s vršnjacima iz drugih zemalja, akademsko obrazovanje, rad u zajednici, bude sveobuhvatno, holističko obrazovanje ličnosti, a ne samo usko akademsko učenje suhih činjenica – istaknuo je Hakalović.
Po njegovim riječima, na taj model obrazovanja trebale bi se usmjeriti i ostale škole u BiH, posebice imajući u vidu poražavajuće rezultate PISA testiranja bh. učenika.
Osvrćući se na prethodnih 14 godina postojanja i rada mostarskog UWC-a, ravnatelj škole je podsjetio kako je u početku fokus bio na pomaganju lokalnoj zajednici da shvati prednosti kozmopolitskog društva te na pomoći u poslijeratnom oporavku i pomirenju.
– Bavili smo se dosta kulturom sjećanja i nekim temama koje su bile tabu u našem društvu i koje se nisu obrađivale u drugim bh. školama. U međuvremenu i mi evaluiramo našu ulogu u ovom društvu u smislu promjena koje se događaju u BiH i regiji, u kontekstu odlaska mladih, nezaposlenosti mladih, nedostatka ekološke svijesti, i prilagođavamo se vremenu. Malo manje stavljamo akcent na događanja u 90-im, a više razmišljamo o budućnost, o tome gdje će Mostar i zapadni Balkan biti za pet ili deset godina – istaknuo je Hakalović.
S obzirom da će većina maturanata UWC-a svoje školovanje nastaviti izvan zemlje, a u kontekstu prethodno rečenog, mostarski UWC Mostar nastoji motivirati svoje učenike na povratak u Bosni i Hercegovinu po završetku studija kako bi u svojoj zemlji nastavili razvijati svoje ideje i svoj potencijal, kazao je na kraju razgovora ravnatelj UWC-a Mostar Dženan Hakalović.
(FENA)