Konferencija “(Ne)zaštićena područja prirode BiH” bit će održana 21. jula u Maglaju, u organizaciji WWF Adria (World Wide Fund for Nature) u BiH, Udruženja građana Fojničani Maglaj i Koalicije za zaštitu prirode Zeničko-dobojskog kantona, uz podršku Centra za promociju civilnog društva i Švedske.
Ova Konferencija okuplja različite inicijative za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini koje imaju zajednički cilj, povećanje broja i površine zaštićenih područja kao i unapređenje upravljanja tih područja.
Konkretno, radi se o inicijativama koje bi trebale doprinijeti zaštiti prirodnih vrijednosti i biološke raznolikosti Zeničko-dobojskog kantona u Federaciji BiH, te grada Doboja i općina Teslić i Petrovo u Republici Srpskoj. U smislu unapređenja upravljanja u Zeničko-dobojskom kantonu, aktualna je i inicijativa za osnivanje Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima prirode po uzoru na dobre prakse Kantona Sarajevo.
Procjena je da se oko 30 posto endemične flore Balkana, odnosno oko 1.800 vrsta, nalazi upravo na području Bosne i Hercegovine. No, iako je po biološkoj i pejzažnoj raznolikosti jedna od najbogatijih zemalja Europe, Bosna i Hercegovina s oko tri posto ima najmanji postotak zaštićene teritorije ne samo u Europi već i u svjetskim razmjerima. Stanje u Zeničko-dobojskom kantonu je čak i puno gore. Trenutno jedino zaštićeno područje Spomenik prirode Tajan zauzima nepunih 1.5 posto površine Kantona. Nasuprot tome, šume i šumsko zemljište zauzimaju blizu 65 posto površine Kantona što jasno ukazuje na katastrofalan nesrazmjer prirodnih vrijednosti koje posjedujemo u odnosu na one koje smo zaštitili, saopćeno je iz UG Fojničani Maglaj.
Istovremeno, u svijetu je trenutno zaštićeno 14,87 posto ukupne kopnene i 7,27 posto morske površine Zemlje. Navedeni postotci su u Europi mnogo viši, kao na primjer: Albanija – 18.59 posto, Rumunjska – 24.52 posto, Njemačka – 37.8 posto, Hrvatska – 38.36 posto; Slovenija 40.36 posto a Bugarska čak 41.04 posto.
Nažalost, priroda Bosne i Hercegovine ne samo da nije zaštićena nego je i dodatno izložena destruktivnim djelovanju i negativnom utjecaju čovjeka čime se direktno ugrožavaju izvorišta vode (i zraka), biljna i životinjska staništa, flora, fauna, prirodno i kulturno naslijeđe. Na prirodu se gleda kao na resurs a ne kao na vrijednost i potencijal za razvoj djelatnosti koje bi doživjele afirmaciju i napredak stavljanjem područja pod odgovarajuću zaštitu, sukladno međunarodnim standardima i zakonima o zaštiti prirode. Zaštićena područja prirode otvaraju niz mogućnosti za lokalni privredni razvoj i otvaraju sasvim novi prostor za korištenje europskih fondova. Štoviše, pitanja zaštite prirode i životne sredine, spadaju u jedno od najznačajnijih i najsloženijih poglavlja u pristupnim pregovorima Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji. No, da bismo ta prirodna bogatstva koristili na održivi način, ona se najprije moraju zaštititi od neodgovornog djelovanja čovjeka, ali i klimatskih promjena, koje sve više uzimaju maha, navodi se u saopćenju.
Organizacije civilnog društva, sudionice ove Konferencije, već su realizirale brojne aktivnosti koje bi trebale doprinijeti zaštiti novih područja prirode u Zeničko-dobojskom kantonu, kao što su Babina-Tvrkovac u Zenici, Matinski vis u Maglaju i Žepču, Mokra Megara u Maglaju, Orlja u Olovu, Zvijezda u Varešu, Trstionica i Bistrik u Kaknju… Osim toga, skup u Maglaju snažno promovira i međuentitetsku suradnju je će sudjelovati i udruženja iz RS-a koja se zalažu za proglašenje planine Ozren u nacionalni park, te zaštiti područja prirode u općini Teslić.
U sklopu Konferencije bit će upriličena i završna svečanost projekta Eko HUB Maglaj, koji je realiziralo UG Fojničani Maglaj također uz podršku Centra za promociju civilnog društva i Švedske.
Niz ekoloških akcija u sklopu ovog projekta značajno je doprinio unaprjeđenju životne sredine, zaštite prirode i osobito umrežavanju ekoloških aktivista u općinama Maglaj, Žepče, Zavidovići i Usora. Rezultat toga umrežavanja upravo i jesu nove inicijative za zaštitu prirode koje će putem ovakvih događaja biti javno prezentirane svim zainteresiranim građanima u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, poručili su iz UG Fojničani Maglaj.
(FENA)