U slučajevima femicida, najveći gubitnici su djeca, jer ostaju bez oba roditelja i potrebno je osnažiti odgovor države u takvim slučajevima – rečeno je na konferenciji „Multidisciplinarni pristup prevenciji i borbi protiv femicida i nasilja u porodici“ koju je danas u Sarajevu organizirao Gender centar Federacije BiH.
Direktorica tog centra Ana Vuković kazala je da je u 2022. godini u BiH šest žena izgubilo život, dok u svijetu od femicida strada oko 80.000 žena godišnje, od kojih oko 50.000 u svom domu. Najčešći napad je, dodala je, kada žena želi napustiti partnera.
Tvrdi da dom treba biti sigurno mjesto, te da je Gender centar uvijek fokusiran na žrtvu nasilja.
– Nekada zakaže cijeli sistem, od policije pa do sudstva. Ali potrebno je ekonomski osnažiti žene i potrebno je uvezati centre za socijalni rad – kazala je Vuković.
Profesorica krivičnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Amila Ferhatović kazala je da je femicid najekstremniji oblik nasilja prema ženama i definira se najčešće kao ubistvo žene od muškarca, jer je žena, a specifično je i to što su njihovi međusobni odnosi partnerski ili porodični, dok je motiv ubistva najčešće osveta, preljuba ili jer je žena napustila partnera.
Dodala je da je najteža posljedica tog krivičnog djela to što iza njega ostaju djeca koja izgube oba roditelja, majka biva ubijena, a otac bude odveden u kazneno-popravni zavod i to su dugoročne i najteže posljedice.
Kada je u pitanju procesuiranje tih krivičnih djela, urađena je studija za period od 2017. do 2021. godine u Bosni i Hercegovini koja je pokazala da je procesuirano 36 ovakvih slučajeva, a u 100 posto slučajeva izrečene su osuđujuće presude.
– Počinitelj je osuđen na kaznu zatvora ili dugotrajnog zatvora uz uvođenje nekoliko mjera sigurnost,i poput obaveznog psihijatrijskog liječenja ili liječenja zbog ovisnosti – kazala je.
Od 36 slučajeva , naglasila je Ferhatović, izrečene su dvije dugotrajne kazne u trajanju od 30 godina, jedna kazna zatvora u trajanju od 15 godina, ali je bilo i kazni zatvora od godinu dana. Prosjek je da dužina kazne iznosi devet godina i devet mjeseci.
– Zaprijećena kazna za teško ubistvo, što femicid sigurno jeste, je od 21 do 45 godina, stoga sa sigurnošću možemo konstatirati da je to malo i poruka koju šaljemo potencijalnim počiniteljima takvih krivičnih djela je sigurno ohrabrujuća i to bi trebalo mijenjati – kazala je profesorica Ferhatović.
Međutim, pravna kvalifikacija djela je ključna ukoliko se procjeni da je u pitanju ubistvo, a ne teško ubistvo i onda je krivični okvir od pet do 20 godina, no način na koji se ovo djelo počini prema pravnoj kvalifikaciji trebalo bi biti teško ubistvo.
Direktorica Švedske razvojne agencije SIDA Lisa Curman kazala je da je eliminacija nasilja nad ženama i sigurnost žena i djevojčica među vodećim prioritetima pomoći Švedske, te da je konferencija prilika da profesionalci razgovaraju o daljnjim aktivnostima na unapređenju zaštite i borbe protiv nasilja.
(FENA)