Konjički Muzej drvorezbarstva čuva bh. baštinu sa UNESCO-ove liste

Muzej drvorezbarstva umrežio je konjičke drvorezbare i objedinio svu tehniku i historiju zanata u jednu priču. Prilika je to, i primjer, za promociju bosanskohercegovačke kulturne, ali i svake druge baštine.

Muzej koncipiran kao ”crvotočina kroz vrijeme” donosi priču o stoljeću zanata u gradu na Neretvi, o zanatu koji je prije četiri godine uvršen na Listu UNESCO-ove nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

– Zbog te činjenice rodila se ideja za otvaranje muzeja čiji je arhitekta Emir Salkić, a tvorci ideje vlasnici muzeja braća Adem i Orhan Nikšić – kazala je Feni kustosica tog muzeja Maja Rajić.

Navela je da su u muzeju postavljeni dokumenti koji svjedoče o drvorezbarstvu, od osmanskog perioda do danas.

– Predmeti su prikupljani duže vremena, većina je donesena iz privatnih kolekcija, a neke stvari su vraćene nazad iz drugih muzeja – navela je Rajić te istaknula da je najstariji predmet u muzeju sehara iz 19. vijeka koju su braća Nikšić naslijedila od nane, a ona od svoje nane i tako naraštajima unazad.

Govoreći o tehnikama, šarama i savremenom drvorezbarstvu naglasila je da u modernom dizajnu ne koriste tradicionalne šare, nego one koje naprave dizajneri.

Konjički drvorezbari inače rade četiri vrste šara: tradicionalnu konjičko-bosansku, istanbulsku, orijentalnu i duborez.

Muzej drvorezbarstva u Konjicu je popularan i zanimljiv posjetiocima, pogotovo strancima koji su zainteresirani i da nauče tehniku ovog zanata.

– Međutim, jedan posjet ili kraći vremenski period nije dovoljan da se nauče osnovne tehnike drvorezbarstva, to je zahtjevan obrt, ali svakako je zanimljivo pokazati ono što mi radimo – kazala je Rajić te dodala da je ručna tehnika izrade uvijek interesantna.

Jedan od drvorezbara u okviru Muzeja rukotvorina u Konjicu Ermin Ljevo u ovom poslu je dvije decenije. Kaže da je zanat zadržao svoje korijene i uspio se oduprijeti modernizaciji, ali i da su drvorezbari osposobljeni raditi i moderni dizajn.

– Mi imamo svoje četiri šare koje radimo, ali šaramo i ovu novu, dizajnersku – rekao je Ljevo te dodao da u Konjicu aktivno radi 15-ak drvorezbara, ali i da su mladi zainteresirani naučiti i raditi.

Muzej drvorezbarstva u Konjicu otvoren je u šestom mjesecu 2019. godine, temeljem činjenice da je drvorezbarstvo dvije godine ranije dospjelo na UNESCO-ovu listu. Muzej je podijeljen na historijska razdoblja, od osmanskog i austrougarskog perioda do jugoslavenskog i savremenog. Nalazi se na izlazu iz Konjica, na putu prema Mostaru.

(FENA)