Centar za životnu sredinu je održao sastanke sa predstavnicima lokalnih zajednica Gacko i Kalinovik sa ciljem upoznavanja zainteresovanih strana sa planiranim aktivnostima projekta „Istraživanje i zaštita gornjeg toka rijeke Neretve“, koji će se provoditi na teritoriji ove dvije opštine.
Sastanku su prisustvovali predstavnici lokalne uprave, javnih preduzeća i lokalnih udruženja koji su iznijeli svoje mišljenje o projektu i njegovom značaju za ove lokalne zajednice te jasno pružili podršku aktivnostima zaštite rijeke Neretve, što je ohrabrujuće i stvara preduslove da će se budućim zaštićenim područjem ispravno i odgovorno upravljati.
„Podrška i aktivna uključenost lokalne zajednice i lokalne samouprave možda je najvažniji dio dugotrajne i održive zaštite rijeka jer je lokalno stanovništvo glavni uživatelj rijeke te će imati direktnu koristi ukoliko će ona biti zaštićena i očuvana. Upravo zbog toga mi je iznimno drago da su se sastanci u Kalinoviku i Gackom završili pozitivno te da je osigurana podrška projektu zaštite gornjeg toka Neretve“, napomenuo je Matija Penezić, predstavnik The Nature Conservancy, međunarodne organizacije koja podržava i sufinancira ovaj projekat.
Centar je u junu ove godine kod Ministarstva za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju pokrenuo inicijativu proglašenja dva zaštićena područja na rijeci Neretvi s ciljem očuvanja staništa i vrsta koje obitavaju na ovom visoko vrijednom prirodnom području. Riječ je o dvije inicijative i to “Gornji tok Neretve, opština Gacko” i “Prirodno plodište pastrmke Ulog, opština Kalinovik”, koja je zvanično podržana od strane nadležnog ministarstva i Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske.
“U narednom periodu, u saradnji sa stručnjacima, planiramo provesti terenska biološka istraživanja devet grupa organizama i pripremiti Studiju za proglašenje zaštite ovog područja. Riječ je o prirodnom staništu koje naseljava veliki broj rijetkih, endemskih i reliktnih biljnih i životinjskih vrsta. Drago nam je da su nadležne institucije prepoznale značaj ove inicijative i potrebe da se gornji tok rijeke Neretve stavi pod zaštitu i na ovaj način spriječi uništavanje ovog područja koje je posebno ugroženo planom za izgradnju sedam malih hidroelektrana“, istakla je Jelena Ivanić, potpredsjednica Centra za životnu sredinu.
Zaštitom područja gornjeg toka Neretve bi se stvorili uslovi za očuvanje kulturnih i prirodnih vrijednosti koje predstavljaju potencijal za razvoj održivog turizma i jačanja lokalne zajednice, koja je posebno pogođena odlaskom ljudi i niskom stopom zaposlenja. Netaknuta priroda postaje rijetkost koju trebamo sačuvati za buduće generacije, a ne resurs koji će se uništiti i iskoristiti za kratkoročno bogaćenje današnjih tajkuna. Područje gornjeg toka Neretve zaista jeste preostali dio netaknute prirode sa velikim bogatstvom biodiverziteta u slivu rijeke čiji je hidropotencijal već u značajnoj mjeri iskorišten.
„Sama činjenica da u gornjem toku Neretve opstaje genetski jedinstvena vrsta endemske potočne pastrmke jadranskog haplotipa, kao i da njihova očuvana staništa ukazuju na potrebu zaštite, hidroenergetski projekti su jako loš izbor i ne postoji javni interes i opravdanost za daljnjim investiranjem u takve projekte na ovom području“, naglasio je Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.
Valja napomenuti da će se dio planiranih istraživanja na gornjem toku Neretve provesti u okviru projekta Eko BiH koji finansira Evropska unija.
(AbrašMEDIA)