Rafinerija nafte u Brodu i Rafinerija ulja Modriča šalju radnike na plaćeno odsustvo i gasi se proizvodnja. Optima grupa, koja je u vlasništvu ruskog „Njeftegazinkora“, a u okviru koje posluje kompletna naftna industrija Republike Srpske, godinama ostvaruje milionske gubitke. Da li je na pomolu krah naftne industrije u Srpskoj?
Kad proizvodnje nema, a nema naznaka ni da će je biti u dogledno vrijeme, zaposleni se šalju kući.
Radnici Rafinerije nafte Brod, koja ne radi od januara ove godine, trenutno su angažovani na remontu postrojenja, a od 1. juna, njih 160 otišlo je na plaćeno odsustvo.
“Nezadovoljni su ljudi koji su radili u proizvodnji i ono je opravdano. Preraspoređeni su u drugo radno vrijeme, tako da su manje plate“, kaže predsjednik Sindikalne organizacije Rafinerije nafte Brod, Đorđe Cvjetković.
Zbog havarije u Rafineriji nafte prestala je sa radom i proizvodnja baznog ulja u Rafineriji ulja u Modriči, koja je dobijala sirovinu iz pogona koji je havarisan. Tako su i 52 radnika Rafinerije ulja na plaćenom odsustvu.
“Za dalje ne znamo. Imaćemo sastanak u julu mjesecu. Vidjećemo da plaćeno odsustvo ponudimo i drugim radnicima koji bi željeli možda da iskoriste to u ljetnom periodu, a koji imaju nekih svojih ličnih obaveza i poslova da završe. Nadamo se da će nam poslodavac izaći u susret i da će i tim radnicima dozvoliti plaćeno odsustvo a da dio radnika koji se izjasne da bi radili, da se vrate na posao”, rekao je predsjednik Sindikalne organizacije Rafinerije Zlatko Tanasić.
Radnici se najviše plaše čekanja.
“Ima dosta onih radnika koji rade dobrovoljno, ali mi smo se jedva izborili da 70% bude plaćeno”, objašnjava
predsjednik Sindikalne organizacije Rafinerije nafte Brod, Đorđe Cvjetković.
Treba istaći i da je akumulirani gubitak preduzeća iz naftne industrije Republike Srpske, prema objavljenim finansijskim izvještajima, na kraju prošle godine premašio 2 milijarde maraka.
“Profit očigledno odlazi, ali ne u ovu zemlju. Zato dugovi ostaju u ovoj zemlji. A radnicima sad poručujem – uvijek su bili izgovor da rade, šta mislite do kad ćete da radite sa tolikim dugovima koji vise nad naftnom industrijom”, poručila je ekonomista Svetlana Cenić.
Naftna industrija data je Rusima bez dugova – međutim, od privatizacije nikada nije poslovala pozitivno.
“Interesantno i danas se priča o primjeru uspješne privatizacije. Ako je uspješna privatizacija sa 2 milijarde dugova, onda ja ne znam šta je neuspješna”, kaže Cenićeva.
Krah naftne industrije je na pomolu, ocjenjuje stručna javnost i podvlači da se ovim problemom moraju ozbiljno pozabaviti nadležni organi, jer je u revizorskim izvještajima više puta isticano da je poslovanje kompletne naftne industrije neizvjesno bez dalje podrške ruskog vlasnika. Ili bi sve moglo da liči na ono što su Litvanci radili u Fabrici glinice Birač.