Od 2015. godine u Krugerovom parku se lovi sve manje nosoroga. Južnoafrička vlada je to predstavila kao uspjeh, ali nova holandska studija baca drugačije svjetlo na situaciju: krivolovci su aktivni kao i uvijek, ali su manje uspješni jer je broj nosoroga naglo opao.
Trećina svih nosoroga širom svijeta živi u Krugerovom parku. U 2012. godini bilo je 11.000 bijelih i crnih nosoroga, deset godina kasnije ovaj broj je pao na 2.500.
Kao rezultat toga, krivolovci sada moraju putovati u prosjeku 29 kilometara prije nego što pronađu nosoroga, izračunali su istraživači sa Univerziteta Wageningen. U 2015. obično su nailazili na jednog nakon 7 kilometara. Sve u svemu, krivolov je još uvijek na rekordnom nivou, ali im treba mnogo više vremena da pronađu svoj plijen.
“Pozivamo vlasti da smanjenje incidenata krivolova više ne gledaju kao pozitivan znak”, pišu istraživači.
“Naša studija pokazuje da su napori da se smanji krivolov bili nedovoljni.”
Rezultati su objavljeni u naučnom časopisu Science Advances.
Velika potražnja iz Azije
Krivolov nosoroga uglavnom je rezultat velike potražnje za rogovima iz azijskih zemalja kao što su Kina i Vijetnam.
Rog se tamo ne smatra samo statusnim simbolom, već je i važan sastojak tradicionalne kineske medicine.
Prema procjenama, kilogram roga na kineskom tržištu vrijedi koliko i kilogram zlata.
Prema istraživačima, šansa da će se pritisak krivolova na nosoroge smanjiti u bliskoj budućnosti je mala. Budući da je krivolov prikrivena aktivnost, istraživači se moraju zadovoljiti ograničenom količinom podataka, uključujući službenu statistiku.
“Sumnjamo da je broj krivolovaca ostao konstantan”, kaže ekolog Jasper Eikelboom, jedan od istraživača. “Oni obično rade u grupama od tri osobe, noću i po mogućnosti za vrijeme punog mjeseca, radi vidljivosti. Tokom sušnih perioda fokusiraju se na mjesta sa vodom.”
Sociolog Bram Büscher, koji nije bio uključen u istraživanje, smatra da je to zanimljiva studija.
“Koliko ja znam, ovo je prva studija koja pokazuje da se pritisak krivolova na nosoroge nije smanjio. I sam sam se pitao to pitanje, jer se činilo da se krivolov smanjio, ali se smanjio i broj nosoroga.”
Za zaštitu nosoroga istraživači vide moguće rješenje u takozvanim sigurnim utočištima, relativno malim područjima gdje se nosorozi mogu bolje zaštititi.
Büscher ovo komentira: “Ova sigurna utočišta su često privatni parkovi s komercijalnim interesom. Na malom području ima mnogo životinja, tako da ih turisti lako mogu primijetiti, uletjeti privatnim avionima i koristiti velike količine struje.
Eikelboom se slaže da sigurna utočišta nisu konačno rješenje: “Potražnja za rogovima nosoroga će morati da opadne, kako bi ljudi i priroda došli u bolji sklad. Ali to je dugoročna strategija. Kratkoročno gledano, ja ovo činim jer još ne vidim da se potražnja smanjuje.”
Izvor: NOS
Prevod: AbrašMEDIA